12
Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tatsi yaboto nota trigo xu judiomonae barompaya pia pentaquei seicae mataqueitha tatsi
(Mr 2.23-28; Lc 6.1-5)
Caentacabi poxonae judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi barapo mataqueitha Jesús irʉ pijimonae tatsino pabi iyiya. Jesús pijimonae tatsi jainpa. Barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua yaboto xunumenapona trigo xu, bapoxonae pecobetha xu mata pepeta yawa xu xane. Poxonae fariseomonae cui tane xua Jesús pijimonae tatsi exana, bapoxonae barapomonae Jesús tsipaebatsi, jeye:
—Jamaisa jinya jiwimonae nacuita barapo matacabithe poxonae yaboto nota trigo xu. Apara jiwi jopa yabara copatichi xua penacuichiwa po mataqueithe xua judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi, jei fariseomonae. Jesús jume nota, jeye:
—Barapo tajiwimonae jopa apara abe exanaeyo. Jopa payabara yorobim pocotsiwa bayatha David exana poxonae jainpa, poxonae irʉ pijimonae tajainpatsirʉ. Bapon David, pon caena bayatha israelmonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi. Bapon David irʉ pijimonae tatsi barapomonae Nacom pin pia botha tatsi jojoniya. David xane pan, po pan ichamonae cana exana xua Nacomtha pecatsiwatsi. Irʉ barapo pan David pijimonae cata xua pexaenexarʉ. Barapomonae xane bequein bara Nacom pia peitorobi coyenewatha copata xua saya meisa sacerdotemonae itacʉpatsi xua pexaewa tsane barapo pan. Mataʉtano bequein payabara yorobame Moisés pia peitorobi coyenewatha ichaxota jei: ‘Sacerdotemonaepiwi nacuita judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi poxonae Nacom pin pia botha tatsi duwei tauta xua petuxusi exanaenexa Nacom nexa’, jei. Apara barapo coyene jopa peabe coyenewiyo. Jiwi bara copata. Jopa cui matawentsiyo bequein bara barapo judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi exana taetha. Ichitha paca tsipaebatsi xua nama taayapusʉ itorobi coyenewa ainya cui beyacaincha Moisés pia peitorobi coyenewan tatsi, xuano beyacaincha barapo coyene po coyene poxonae Nacom pin pia botha exana. Paxam jopa xanepanaeya payaputaem xua Nacom jei pejume diwesitha: ‘Ichichipan xua painya nexeinaewa tsane nantanuweya peyabara nanta xeinae ʉnthʉto xua ichamonae painya neyawenaewa tsane. Baxua jame bichocono ichichipan beyacaincha xua duwei petautsiwa xua petuxusi exanaewa xan nexa’, jei Nacom Pejume Diwesitha. Icha bayatha payaputaetsipame pocotsiwa Nacom Pejume Diwesitha paeba, bapoxonae barapo tamonae jopa abe payabara paebimchipae pomonae bequein bara jopa abe exanaeyo. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsixae taitorobi coyene xeinan xua jiwi tacoya taitorobiwa pentaquei seicae matacabitha, jei Jesús, fariseomonaetha.
Meje yabara poxonae Jesús cobe wʉnae exana pon pecobe mʉbinchi
(Mr 3.1-6; Lc 6.6-11)
Poxonae Jesús najume weta xua fariseomonae tsipaebatsi, bapoxonae Jesús bara weya natsixitabiya ponataba trigo pabi weya. Bapoxonae pona judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi beya, bapoxonaeno joniya barapo botha. 10 Barapo botha pebin eca pon pecobe mʉbinchi. Baxotarʉ fariseomonae ena. Barapo fariseomonae ichipa piraichi Jesús yainyabatsi xua icha Jesús jume notsina icha jumetha xua bapoxonae Jesús pecui yabara paebinexatsi jiwitha xua Jesús abe exana. Barapo fariseomonae Jesús jeichichi:
—¿Bara Moisés pia peitorobi coyene jumewatha yabara copata jampa xua pon atene bara axaibi peexanaewatsi pentaquei seicae mataqueitha jampa? jei.
11 Jesús jume nota, jeye:
—¿Jintam metha pon paxam jiwana, pon xeina cae oveja, xua poxonae jopa jutsipae icha barapo oveja mʉthʉtha tajoparecatsi? Apara bara awiya jutsipa pia ovejaxae bara bequein pentaquei seicae matacabi taetha. 12 Nama apara bichocono jiwi yabara Nacom tsita ainya cuichi beyacaincha xua oveja yabara Nacom tsita ainya cuichi. Daxota Nacom copata xua bara jiwi pexanepanae coyene exaneibina, bara bequein xua poxonae pentaquei seicae matacabintha taetha, jei Jesús fariseomonaetha.
13 Nexata Jesús barai pontha pon pecobe mʉbinchi jeye:
—Nacobe doire, jei.
Poxonae bapon nacobe doita, bapoxonae nainya cobe wʉnae tsanaya icha icha cobe ichi. 14 Bapoxonae fariseomonae Jesús weya ponarʉcʉpa xua Jesús pecui yabara paebinexatsi xua po cui coyenewatha Jesús pebexubiwa tsainchi.
Meje yabara xua Jesús peyabara tsiwʉnae cui paebiwatsi
15 Poxonae Jesús yaputane xua yabara cui paebatsi xua abe exana mataʉtano xua bexubapaebatsi, bapoxonae Jesús bara weya ponataba. Mataʉtano Jesús pinmonaeno puna poinchi. Jesús axaibi exana ducuanaebiya daxita pomonae peatenewi. 16 Mataʉta Jesús barapomonaetha itoroba, jei: “Jopa baxua ichamonaetha pana necui yopichinde xua jiwi axaibi taexanaewa”, jei Jesús. 17 Jesús itoroba pomonae xua axaibi peexanaexae xua jopa peyabara cueicueijeinexa tsainchi ichamonaetha. Baxua exana xua penayabara jume cui wetsinexa xua Isaías pejume diwesitha bayatha yabara tsiwʉnaeya tina Nacom nexa pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Nacom jeye, Jesús yabara:
18 “Bapon apara pon inta nacuita, pon itapetan,
pon bichocono antobein yawa xua nejʉntʉ
coyene weiweina exana pon.
Taitorobicaein tajumope tʉnaxʉ xua
bapon peyantsiwa tsainchi.
Bapon daxita nacuanpiwitha capona exanaena
tapexeinya jume diwesi pomonaetha pomonae
jopa judiomonae naexanaeyo.
Barapon barapo pexeinya jume diwesi caponaena,
xua pejume cowʉntsinexa tsane pomonae poxonae
jume taibina barapo pexeinya jume diwesi xua
bapoxonae barapomonae tayabara jʉntemainaenexa
abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi.
19 Mataʉta bapon jopa jume matsontsonobeibi tsane.
Bapon jopa namtsebiya wawai tsaibi tsane namtotha
xua jiwi bapon pejume taenexa tsaibi tsainchi, xua
bapon pejume naitaewatsinexa tsaibi tsainchi.
20 Pomonae jopa peajʉntʉcoyenesʉwi xua tana nejume
cowʉntsiwa, bapon jopa bebai tsaibi tsane.
Barapomonae capanenebiya tsainchi.
Mataʉtano pijimonae tatsi poxonae jʉntʉ
coyene faefaenena, jopa anaya jutebi tsane.
Bara bapon yawenaena barapomonae.
Bapon baxua exanaena xua pijimonae
yayawenaponaena beya tsane xua cui
amanayabina pia peaitafaetabi jiwichi.
21 Mataʉta daxita nacuanpiwi jiwanamonae
pomonae jopa judiomonae naexanaeyo barapomonae
bapon wʉnae ewatatsi xua bara bapon
barapomonae pecapanenebiwa tsainchi Nacom
beicha”, jei Nacom Jesús yabara Isaías pejume
diwesitha.
Meje yabara poxonae Jesús baraichi xua pinae xeina Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi
(Mr 3.20-30; Lc 11.14-23; 12.10)
22 Bapoxonae jiwi Jesús tacapatʉtsi pebin pon muxusipana exainchi cauri, mataʉtano xua itata nacʉta exainchino. Bapon Jesús axaibi exana. Bapoxonae pebin muxu nasaba, beta necota, mataʉtano paebano. 23 Daxita pomonae cui tane baxua, pocotsiwa Jesús exana, daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene benaecaeya najei: “Jina, ¿bapon apara David pia pemomoxi susato jiwi jiwanapin tatsi jampa, pon Nacom yabara wʉnae tsiwʉnaeya paeba xua pinae patopeicaena jampa?” jei.
24 Poxonae baxua fariseomonae jume tane, jeye: “Bapon caurimonae itawetatsi apara pexeinaexae Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi pon caurimonae pia pe ntacaponaein tatsi”, jei fariseomonae.
25 Jesús yaputane xua fariseomonae nanta xeina poxonae natsipaeba baxua, daxota jei fariseomonaetha: “Icha cae nacuapiwi nawepu tsatabe mataʉta nababe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. Mataʉta irʉrʉ icha cae tomarapiwi nababe, bapoxonae jopa xapain jinompaeyo barapo tomarapiwi. Mataʉta irʉrʉ icha cae bo matabʉxʉyomonaebe nababe, yawa nawepu tsatajopabe bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. 26 Barichi icha Satanás pijimonae tatsi nawepu tsatajopabe, mataʉtano nababe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. Satanás jopa itacʉpaetsi xua itoroba pijimonae, tsipei amsiya exana. 27 Paxam pana neyabara jam: ‘Apara bapon itaweta cauri tsipei bapon xeina Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi, pon Beelzebú caurimonae pia pentacaponaein tatsi’, pana neyabara jam. Icha baxua bara xainyei, ¿nexata eta po peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi painyamonae itaweta cauri? ¿Irʉrʉ barapomonae itaweta cauri Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi? Daxota painyamonae paca yaputane xua apara paxam panaerabame. 28 Ichitha nama xan cauri itawetan Nacom pia pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi, xua barapo pejumope tʉnaxʉ tana necatsixae pia peayapusʉ itorobi coyenewa. Baxua apara paca tsipaebatsi painya neyaputaenexa xua painya xantha patopan ponxaein Nacom Tananeitapetsin.
29 “Dapon aibi pon itacʉpatsi xua botha joniya po botha pon bichocono maxʉ daunwei pia bo tatsi xua daxita penotsiwa tsane pocotsiwa bapon xeina pon maxʉ daunwei, icha jopa copiya matha maxʉ cʉtanotsiyo. Barapocotsi jʉta coyeneya ichin. Xan cui amanayaban Satanás daxota neitacʉpa xua torotsiya itawetan bapon pijimonae tatsi pomonae caurimonae.
30 “Pomonae jopa neyawenaeyo, barapomonae apara inta abe exana. Barapomonae exana xua ichamonae jopa tana nejume cowʉntsiwa tsane. Barapomonae jopa yawenaeyo xua ichamonae nenacaetutsina tajiwimonaexae tsane.
31 “Daxota paca tsipaebatsi xua pocotsiwa jiwi abe peexanae cuiru coyenein exana mataʉtano pocotsiwa xua jiwi abe paeba, barapo coyene Nacom itacʉpatsi xua yabara jʉntemainaena daxita barapo coyenein. Pon abe yabara paeba Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Nacom bapana jopa yabara jʉntemainae tsane xua bapon paeba. 32 Mataʉtano xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin pon abe neyabara paeba Nacom itacʉpatsi xua bapon peyabara jʉntemainaewatsi pocotsiwa bapon abe neyabara paeba. Ichitha pon nama bichocono abe yabara paeba Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi, Nacom jopa bapana yabara jʉntemainae tsane bapon, anoxuae mataʉtano xua bexa tsane”, jei Jesús.
Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua pinae jiwi yaputane nae penacoichixae
(Lc 6.43-45)
33 Equeicha Jesús jeye: “Icha nae po nae pexeinya nae bara nacoita po pethei pexeinya thei. Icha nae po nae peabe nae bara nacoita po pethei camatsa thei. Jiwi ba nae yaputane tsipei po nae penacoichixae. 34 ¡Paxam pomonae bichocono abe peexanaewi pam! Icha jomomonae ichi xua abe exana jiwitha bara paichim, abe paexaname jiwitha. Paxam jopa paca itacʉpaeyo xua xanepanaeya painya nepaebiwa, tsipei pocotsiwa painya coibototha papaebame barapara baxua painya jʉntʉ coyenetha pacayabara nanta xeiname. 35 Pon ba pejʉntʉ coyene xanepanaein bapon ba xua xanepana paeba, tsipei ba pejʉntʉ coyene xeicaein. Pon ba peajʉntʉcoyenebein bapon ba xua abe paeba tsipei ba peajʉntʉcoyenebein. 36 Ichitha paca tsipaebatsi xua matacabi patopeicaena po mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi penatsicuentsiwa abe peexanaexae bapontha. Barapo matacabitha daxita jiwi bewa atene tsane pepaebixae po jumein jopa xanepanaeyo. 37 Poxonae Nacom yabara paebina daxita jiwi penatsicuentsiwa abe peexanaexae bapontha, Nacom tsanaya tsabina pia pepaebixae jumeintha tsane. Pomonae paxam xanepanaya papaebame ichamonaetha poxonae cataunxuae pajinompame po irathe, Nacom xuya paca yabara jei tsane: ‘Barapomonae bara jopa abe exanaeyo’, paca yabara jei tsane. Paxam pomonae bayatha abe papaebame poxonae cataunxuae pajinompame po irathe Nacom xuya paca yabara jei tsane: ‘Maisa barapomonae abe pepaebiwi’, paca yabara jei tsane”, jei Jesús.
Meje yabara poxonae pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi Jesús cui itorobatsi xua peexanaewa tsane pexeinya petsita itʉtsi coyenewa
(Mr 8.12; Lc 11.29-32)
38 Nexata fariseomonae jiwanamonae irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi jiwanamonae, daxita barapomonae Jesús cui itorobatsi, jeichichi:
—Pon jiwi Pecuidubim, paichichipan xua pata taewa tsane xua tapana netsita itʉtsiwam tsane cae jinya pexeinya netsita itʉtsi coyenewa pocotsiwa Nacom cacatsina pia peayapusʉ itorobi coyenewatha. Bapoxonae paca jume cowʉntsinchi, jei.
39 Daxita barapomonaetha Jesús barai, jeye:
—Pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi irʉrʉ pomonae jopa tana nejume cowʉntsi jiwi barapomonae necui itoroba xua taexanaewa cae coyenewa tapexeinya tsita itʉtsi coyenewa. Ichitha jopa tsita itʉtsin tsane icha tapexeinya tsita itʉtsi coyenewa. Saya meisa exanaein icha bayatha jʉta coyene cana ichichi Jonás pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon caena bayatha tʉpa. 40 Nacom Jonás itorobatsi Nínive tomarapiwi beya petsipaebinexa Nacom Pejume Diwesi barapomonaetha. Jonás jopa baxua peexanaexae daxota Nacom exana xua Jonás quianaxorecatsi duwein pon pinyo. Bapon barapo pin duwein tsijuntutha eca acoibi po matacabiyobe, mataʉtano acoibi po merawiyobe, beya poxonae equeicha yacabaxotsi xua asʉ popona. Barichi tsane xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin tʉpaein. Bapoxonae mʉthʉtha nebotsina acoibi po matacabiyobe nexa tsane, mataʉtano acoibi po merawiyobe nexa tsane, beya poxonae equeicha Nacom asʉ juina neexanaena. 41 Matacabi patopeicaena po matacabitha Nacom yabara paebina daxita jiwi peperaxa exanaenexatsi penatsicuentsixae abe peexanaexae. Barapo mataqueitha Nínive tomarapiwi pomonae caena bayatha jinompa barapomonae abeya paca yabara paebina poxonae umenaena Nacom peitabaratha. Baxua exanaena tsipei barapo Nínive tomarapiwi icha jʉntʉ coyene xeina Nacomtha peauraxae xua abe exana caena bayatha poxonae Jonás muxuwetsiya tsipaeba barapomonaetha Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Ichitha paxam jopa bara paichim, jopa icha jʉntʉ coyene paxeinaem. Nama apara xote uncuanje ponxaein taexanaein po coyenewa pepa peainya cui coyenewa xua tacaponaewa Nacom Pejume Diwesi daxita jiwitha. Bara pocotsi coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha Jonás po cui coyene exana poxonae Nacom Pejume Diwesi capona Nínive tomarapiwitha. 42 Mataʉta barapo matacabitha tsane petsiriwa, powa caena bayatha tʉpa, bapowa asiya uncuaena Nacom peitabaratha tatsi. Barapowa pia nacuapiwayo, po nacua pocotsiwa parowa bereca tajʉ bereca eca. Barapowa pia nacuapiwi tatsi itorobiya pia pepa peewatsiwayo. Barapowa yabara cueicueijei tsane pomonae xua anoxuae jinompa poxonae uncuaena Nacom peitabaratha tatsi. Jei tsane bapowa: ‘Maisa pomonae xua jinompa poxonae Mesías popona po irathe deque, barapomonae abe bichocono peexanaewi, tsipei ajʉntʉcoyenefaetabiya jume tane pocotsiwa Mesías cuiduba bequein Mesías bichocono peyaputaein’, jei tsane barapowa. Barapowa baxua paebina tsipei bapowa bayatha tajʉ werena pona, pesiwa ponaenexatsi Salomón, pon caena bayatha Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Bapowa yaputane xua Salomón bichocono peyaputaein Nacom yabara. Daxota bapowa ichichipa xua pecuidubiwatsi xua Salomón pecuidubinexa Nacom yabara. Nama apara xote uncuanje ponxaein taexanaein pocotsiwa pepa peainya cui coyenewa xua tacuidubin Nacom yabara daxita jiwitha. Barapocotsi coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha Salomón po cui coyene exana poxonae cuiduba Nacom yabara barapo petsiriwatha, jei Jesús.
Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba cauri xua caewa nauyata pebintha
(Lc 11.24-26)
43-44 Equeicha Jesús jeye: “Poxonae pebin wepu poinchi cauri, bapoxonae cauri pona wexotha ichaxota ira tsewa pepoponaenexa tsane baxota. Ichitha poxonae jopa caxinaeyo xua ichaxota pepoponaenexa bapoxonae bapon nabarai: ‘Tha caibeya ponaetsi pebin beya ichaxota bayatha wepu ponan’, jei cauri. Poxonae caibeya pona cauri caxina, pebin caxinatsi xua xanepanaeya popona. 45 Nexata equeicha cauri pona pebin weya. Pirapaeyo bapon barʉ patopa siete poyobe cauri pomonae bichocono abe beyacaincha bapon pon copiya. Daxita barapo caurimonae pebin puna jinompatsi. Anoxuae bapon nama yatsicaya bichocono abe cana exainchi beyacaincha poxonae copiya abe cana exainchi poxonae saya caein. Barichi tsane caurimonae abe cana exanaena pomonaetha pomonae anoxuae jinompa, pomonaetha pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, icha barapo caurimonae ichi poxonae pebin abe cana exainchi”, jei Jesús.
Meje yabara xua Jesús pena tatsi irʉrʉ peyapin jiwi tatsino
(Mr 3.31-35; Lc 8.19-21)
46 Jesús cataunxuae cueicueijei tsuncuae poxonae beya irʉ pena tatsi peyapin jiwi tatsino pata. Daxita barapomonaeyobe pesato beya umena bequein ichichipa Jesús barʉ cueicueijeichi canta pin bicheito. 47 Ichʉn Jesús baraichi, jeye:
—Ena, irʉrʉ neyapin jiwino pesato beya umena. Bepara bequein cataei, necatsipaebinexa tsane, jei bapon.
48 Ichitha Jesús jopa bara jume jejeyo, saya jame yainyaba bapontha, jeye:
—¿Jintam powa be taena natsicotanera? ¿Jintam pomonae be tayapin jiwi natsicotanera? jei Jesús bapontha.
Baxua Jesús caunuta pia pecuidubinexa xua peyabara caunutsinexa pomonae pia pepuna jinompaewichi.
49 Nexata Jesús pijimonae cowai yawa jei jiwitha:
—Pomonae xua cowan apara barapomonae be taena tsicotan mataʉtano irʉ be tayapin jiwi tsicotanno. 50 Pomonae xua exana pocotsiwa Taxa Nacom itoroba, pon peitabocotha peecaeinxae, barapomonae be tayapin jiwi tsicotan, mataʉtano irʉ be tayapixi tsicotanno, mataʉtano irʉ be taena tsicotanno, jei Jesús.