7
A bwo picihe ko ni bwomu
Mataio 15.1−9
Lé âbé wo lépwo *Farasaio, me ni béé *dotéén ko patén na lé âbé mu *Iérusaléma. Ke lé pitapitilé ati ne ko Iésu. +Ke lé alihi pie, lé â wiinaado wo lépwo béé acémun den, kehe time lé uce puu* ni ilé pwohewii a bwopwonen de ni ukéiu telé.
3-4  +Be wo lépwo *Juif, ke lé te engen ne ko a huô ha a bwomu te ni ukéiu telé: Lé mi puu ehi ni ilé, ânebuhe ni bwo wiinaado telé. Ke lé wonaa mwo, he lé mwojuia mwobé mu he ni apimu te ni apulie ati. Ke hiwon ni béé bwomu na lé âcehin mwo, pwohewii a bwo puu mwoûdu, me mwotabe, me ila. Ke mepwo é ne ko lépwo Farasaio, ke lé mwo te junihe pipaunuhi.
É mu ko anaa, na lé pii te Iésu, woélé me ni dotéén ko patén pie: «Wo lépwo acémun dem, ke time lé uce mulie pwohewii a bwomu te ni watihenye. Be lé wiinaado ko ni ilé na tooli. Kehe é mu ko ade, go paje?»
+Ke e hegi ne telé wo Iésu pie: «Geé te ju gahe pwo! E te juuju wo péroféta Isaia, na e pwaadeni a pwooti te Padué ne kowé. Be e tii pie:
Lé te ju pipaunuéo ko pwolé
wo lépwo apulie ce,
kehe te e ité kojaéo ni pwonimelé.
Lé pwoiitihi me *pwoâpwailo tong
kehe te piticenaado ne kon.
Ana lé pacémuni ni apulie kon,
ke te ni patén delé ni apulie,
kehe time uce a pwooti tong.»
Ésaïe 29.13
 
Ke e pii mwo telé wo Iésu pie: «Geé caa patupwo ni pihuô te Padué. Ke geé caa tai engen ne ko ni pihuô tewé lépwo apulie. Geé tahi taabwon ni pihuô ten, ke geé bwo te wéihi nina te ni pihuô me ni bwomu tewé! 10  +Be e caa pii wo *Moosé pie: Go paciiti lu nyaa me caa tem.Exode 20.12
E pii mwo pie: Geé taunu pa apulie na e pipii me ta lu nyaa me caa ten.Exode 21.17
11 «Kehe icehi ana wogewé, ke geé te pii te ni apulie pie, te wâé heme lé pii te lu nyaa me caa telé pie: “Nimung me é ne teu ace céiu naado me bépicani teu, kehe icehi ana time uce jan, be é caa pwo me âpipati iitihi te Padué.”
12 «Ke wonaa ana geé picaa telé, me lé tapi lu nyaa me caa telé! 13 Ke geé caaite ne he pule ni pwooti te Padué ko ni bwomu tewé! Ke hiwon mwo ni naado na wonaa na geé pwo mwo.»
Ana e pwo me ta pa apulie
Mataio 15.10−20
14 É alecehen, ke e tode mwo ni apulie wo Iésu, ke e pii telé pie: «Lépwoli! Geé tabemiéo. Ke geé temehi ehi ana me é pii tewé: 15  +Time uce ana e taa pwo pa apulie ana e pwo me ta nang ne he pwahamii Padué. Kehe te icehi ana e wie mu ha a pwonimen ana e pwo me ta nang. { 16 Wo paceli pwo ce pwojéénen me e téne, ke wâé heme e téne!}»
17 É mulang, ke e engen koja ni apulie wo Iésu, ke e âmwo pelen. Ke lé tahimwoeng wo lépwo acémun den ko a ocine na e mwo ko ju nebwén ko pii. 18 Ke e hegi ne telé pie: «Kona wogewé mwo, ke time uce téele jan me geé temehi anaa? Geé téne, te tice ace céiu naado celi e taabé mu pwomwo celi e pwo me ta pa apulie ne he pwahamii Padué. 19 Be ni naado mu pwomwo, ke time lé uce taa ha a pwonimen. Be lé te ju taa ha a nan cehi, ke é alecehen, ke lé te wie mwo mu ha a één.»
E habwii nelang wo Iésu pie, e caa ne me jan me nye wii ati mu ko ni wiinaado.
20-21 Ke e pii telé mwo pie: «Nina lé wie mu he pwonime ni apulie, ke te weengaa kuti, nina e ne me lé pwo ana ta:
Lé pipule me ni apulie hauli;
Lé bune;
Lé taunuhi apulie;
22 Lé pibune;
Lé pwo me tai pwo delé ati ko ni naado;
Lé pwotahinaado ne ko ni béén;
Lé pigeti ni béén;
Lé mulie hauli;
Lé pitaaba;
Lé cihe me ta ne ko ni béén;
Lé pipaunulé.
 
«Ke te tice aceli lé temehi ne ko nina wâé. 23 Ati ni ta naa, ke nina lé wie mu he pwonime pa apulie. Ke te weengaa kuti nina e pwo me ta ne kon ne he pwahamii Padué.»
A céihi te ê toomwo Kanana
Mataio 15.21−28
24 É alecehen, ke e engen mu ha a duaan naa wo Iésu. Ke e â ha a duaan na e mwonuhi lupwo pwomwo ubwo Tir me Sidon. É nelang, ke e mu ha a céiu pwomwo, ke time uce nimen me lé temehi ne ni apulie pie e lang. Kehe icehi ana e piengen a jepule. 25-26 É mu ko anaa, na e piténe a pwooti kon wo ê céiu toomwo mu ha amu naa. Kehe time uce ê Juif, be ê piebehi lépwo Fénisi ha a province Siri. Ke e âbé céii Iésu, ke e tidihi jilin he pwahamiin, ke e pii ten pie: «Padaame, é ileko pie go pawiehi a duéé na e ko ê naîng.»
27 Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «Nye ne me lé wiinaado ânebun ne ni cuwo nahi ewa. Be time uce wâé heme nye pé ni wiinaado telé, me nye tahi taabwon ne te ni nahi wotaahen
28 Ke e pii ten wo êje pie: «Go te juuju, go Padaame. Kehe icehi ana ni nahi wotaahen mwo, ke lé te eni ni mewiinaado na lé patupwohi ne ni cuwo nahi ewa mu pwo taap.»
29 Ke e pii ten wo Iésu pie: «É mu ko a bwo hegi nen dem, ke jan me go mwojuia ngemwo pelem. Be e caa wie ali duéé mu ko ê naîm.»
30 Ke e mwojuia ngemwo ha a pomwa ten wo êje. Ke e ali êgi naîn, he e teko pule pwo ali apule. Be e caa wie ali duéé mu kon!
E pwo me wâé pa huuhu ke bwéjé
31 É mulang, ke e engen mu ha a piduaan ne Tir wo Iésu, beme e mwojuia ngemwo ticepwon ne Galilé. Ke e pitahagéi ngen ni duaan Sidon me Dix Villes§.
32 Ke lé pébé céiieng pa apulie na huuhu nang ke bwéjé nang. Ke lé wâgo ko Iésu, ke lé ileeng pie: «Go ne lupwo im huîin, beme wâé nang!»
33 Ke e pééeng wo Iésu, ke lu â ité koja ni apulie. Ke e cine gaale ni mwodéin he ni pwojééne paje. Ke e pwo me titi ni mwodéin ko ni tabepwon, ke e ti ko a upehen. 34 Ke e alehede da he miiden, ke e pwo me taa nene kon, ke e pii te pali apulie pie: «Efata!» A bwopiinen pie: «Go tehiko!»
35 Ke te tehi kuti lupwo pwojéénen. Ke te wâé kuti ali upehen, ke caa jan me e cihe ehi.
36  +Ke e pii wo Iésu te lépwona lé alihi anaa pie: «Geé nemwo pwojepule kon!»
Kehe icehi ana me e ko pii anaa telé, ke lé bwo junihe pwojepule kuti kon, ne te ni apulie ati. 37  +Be lé te junihe téele, ke lé tai pii pie: «Geé alihi! Be te junihe wâé kuti ni naado na e pwo! Be e pwo me lé ténekenye ne nina bwéjé jélé; ke e pwo me lé cihe ne nina huuhu jélé.»
+ 7:2 7.2 Luka 11.38 * 7:2 7.2 Puu—Lé wonaa, beme wâé jélé ne he pwahamii Padué, âcehi a pwoiitihi telé. Omehi Pwoiitihi ko a bwo wâé genye ne pele Padué ne ha a Niinaado (Vocabulaire) ha anebwén ko a tii. + 7:3-4 7.4 Mataio 23.25 + 7:6 7.6 Ésaïe 29.13 + 7:10 7.10 Exode 20.12, 21.17; Deutéronome 5.16 7:13 7.13 Caaite ne he pule—Grek: Pwo me tieden. + 7:15 7.15 Apostolo 10.14−15 7:27 7.27 Ni nahi wotaahen—Ana lé pii wo lépwo Juif ko lépwo béén. Omehi note ko Mataio 15.26. § 7:31 7.31 Dix Villes—ai Décapole. + 7:36 7.36 Maréko 1.43−45 + 7:37 7.37 Ésaïe 35.5