11
A bwo pwoiitihi
Mataio 6.9−13, 7.7−11
É ha a céiu tan, ke e pwoiitihi ne ha a céiu duaan wo Iésu. Ke é he e caa nebwén, ke e pii ten wo pa céiu acémun den pie: «Padaame, go pacémunikeme ko a bwo pwoiitihi, be e wonaa wo *Ioane pa apipuu apulie te lépwo acémun den.»
Pa caa teme…
Ke e hegi ne ten pie: «Weengi a bwo pwoiitihi tewé:
“Caa teme jeda he miiden,
wâé heme paciitihi a niim.
Wâé heme e âbé a Mwametau tem.
Go ne teme ce wiinaado celi jan ne kome, ati he ni tan.
Go pineuhi ni ta pwo teme, pwohewiin he geme pineuhi ni ta na lé pwo teme.
Go nemwo nekeme he ni tacebwén.”»
Ocine ko a bwo pwoiitihi
5-6 [E pacémuni mwo lépwo acémun den wo Iésu] ke e pii telé a ocine ce ko a bwo pwoiitihi: «Geé cuwoteeke niimihi ani: E tuiebé wo pa céiu apulie ne pelem ha awieme bwén, kehe te tice wiinaado ha a pomwa tem. Ke go téte nge pele pa béém, ke go ilehi kojaeng ce pwoloa celi cié.
«Kehe icehi ana e caa pule wo paje, ke time e uce wie ne kom, ke e te ju pii ole pie: “Neéo! Be é caa pule me ni naîng, ke é caa kiléhi a pomwa. Pwocoon me é cuwoda me é ne tem ce pwoloa!”»
[Ke e pii wo Iésu pie]: «Wieli time e uce picani tem be te pa béém, kehe icehi ana hemepie go te mwoiu ko ilehi, ke e o te picani tem, ke e bo ne tem ana nimem kon.»
Geé ilehi taaci koja Padué
«É mu ko anaa, na é pii tewé pie: Wâé heme geé tee ilehi taaci [koja Padué] be e bo ne tewé. Ke geé tee hane taaci, be geé bo tooli. Ke geé tee cii taaci a pomwa, be e o bo tehi ne tewé. 10 Éa, be wo pana e ilehi, ke o bo ne ten. Ke wo pana e hane, ke e o tooli. Ke wo pana e cii a pomwa, ke o tehi ne ten.
11 «{He woo mu hadeniiwé celi e o ne ace péi te pa naîn, hemepie e ilehi kojaeng ace pwoloa? Ke} he woo celi e o ne ten ace bwien, hemepie e ilehi ace ikua? 12 Ke woo paceli e o ne ace atinip* te pace naîn, hemepie e ilehi ace pihija? 13 Be wogewé lépwo apulie na ta gewé, kehe geé temehi ne nina wâé te ni naîwé. Ke me wonaa, ke wo Padué Caa jeda he miiden [na te junihe wâé nang] ke e bo ne a *Jenen Iitihi ne te lépwona lé ilehi kojaeng.»
E cibéé ni duéé wo Iésu
Mataio 12.22−30,43−45; Maréko 3.22−27
14 É ha a céiu tan, ke e cibéé a duéé wo Iésu mu ko pa apulie na huuhu nang. Ke me e wie mu kon ali duéé, ke e te cihe kuti wo pali apulie. Ke lé téetihi ne ni apulie na lé mu lang.
15  +Kehe lé pii ne ni béén pie: «E peni ni duéé ko a junuu Caatana, pa daame he ni duéé!»
16  +Ke lé pwo me lé pipwohuô te Iésu wo lépwo béén, ke lé pii ten pie: «Go habwii teme ace *pipwojunuun de Padué celi e kom.» [Be nimelé me lé habwii pie, time e uce penem ko a junuu Padué.]
É penem ko a junuu Padué
17 Ke e te temehi ni bwo niimihinaado telé wo Iésu. Ke e pii telé pie: «Hemepie e pipwopa ne mwo kon ace céiu mwametau, ke a mwametau naa, ke o tanahi. Ke mepie e te pipwopa ne kon mwo ace céiu pwomwoiu, ke a pwomwoiu naa, ke o tanahi. 18 Ke é hemepie e pipwopa ne mwo kon wo Caatana, ke kona e o woté ko ace bwopwonen me e cumang a mwametau ten? Geé ko pii pie, é cibéé ni duéé ko a junuu Caatana: 19 Ke hemepie wonaa, ke kona woo celi e ne te ni bééwé ce junuun me lé peni ni duéé?! Be lé habwii pie geé getiéo! 20 Ûhu! É peni ni duéé ko a junuu Padué. Ke [é hemepie nimewé kon, ke te jan me geé alihi temehi pie] e caa tuiebé pelewé na a *Mwametau te Padué!
21 «Wo pa apulie na pwo niihen, ke pwo ni pihe pa ten, ke o jan ne kon me e wéihi a pomwa ten me ni naamuun. Ke time uce mwotieng, 22  +be e céihi ne ko ni pihe pa ten. Kehe icehi ana hemepie e tuiebé wo pa apulie na junihe pwo niihen kojaeng, ke me lu pipwopa, ke e piwéden wo pana junihe pwo niihen. Ke e pé kojaeng ni pihe pa ten me ni wâé ten, ke e patihi ne ko lépwo béén.
23  +«Ke wo pana time uce pa bééng, ke e cubwoniéo. Ke wo pana time e uce picani tong me gemu taineibuhi, ke e papiidenihi.»
A bwo engen ke mwojuia te ni duéé
24 «[Geé cuwoteeke téne ani]: Hemepie pwo duéé ko pace céiu apulie; ke me e wie mu kon, ke e â wé? E âdé ke âbé he ni duaan na ticie hen. Be e hane ace duaan celi me e mu hen, kehe icehi ana time e uce tooli. Ke e niimihi pie, me e mwojuia ngemwo ha ali mwa li e wie mu hen.
25 «Ke e mwojuia, ke e tooli ali mwa he te ju balé hen ehi, ke pwoiipihi ehi. 26 Ke e â hane ni duéé béén na 7 jélé, na te junihe ta jélé kojaeng. Ke lé taa pimu ha ali mwa. Ke wo pa apulie naa, ke bwo junihe ta nang mwo kojan ânebun!»
Ni béé bwo hegi nen de Iésu
Mataio 12.38−42
27  +Hiwon ni apulie na lé ko tabemi Iésu. He e mwo tee ko pacihelé, ke e te cihe da ko miiden kuti ê céiu toomwo mu hadeniilé, ke e pii pie: «*Adéi ê toomwo na go âbeele mu kon, ke e paditiko!»
28 Ke e hegi wo Iésu pie: «Nihe ubwo a adéihi te nina lé téne a pwooti te Padué, ke lé piténedehi!»
Nemwo hane ace céiu inenaado
29  +Caa â junihe hiwon ni apulie na lé tabemi Iésu, ke lé te ju â pititéélé ne kon.
Ke e pii telé pie: «Te junihe ta ni apulie jenaa, [be time lé uce piténede Padué]. Ke lé te cuwo ko ilehi kojaeng ce inenaado, ke ce pipwojunuun. Kehe o te tice inenaado celi lé bo uce alihi mwo koja ali e too péroféta Jonas§ ânebun. 30 Be weengaa a inenaado ne te ni apulie Ninive [beme habwii pie, te wo Padué na e ne Jonas nge céiilé, beme e mi pii telé pie e o bo pwocuhinaado telé]. Ke wonaa [ana e o tooéo] woéo pa Nahi Apulie, ke o a inenaado te ni apulie jenaa.
31  +«[Ke geé te temehi mwo a jepule ko] ê toomwo daame ha amu Saba* bwolihi. Be li e âbé mu ha amu ten na te junihe e ité, beme e téne pa daame *Solomona na oba nang ko a pitemang. Kehe te e éni pelewé pa céiu apulie na e te junihe piwéden koja Solomona! Ke é ha a Tan na e bo tauti ni apulie hen wo Padué, ke e bo cuwoda ânebuhewé ê toomwo daame naa, ke e bo pipé ne kowé, wogewé ni apulie jenaa. [Be muhi tewé me geé téne.]
32  +«Ke é ne ko ni apulie Ninive na lé téne a pune te péroféta Jonas, ke lé pininim, ke lé pitaatééhi ni mulihelé. Kehe te e éni pelewé wo pa céiu apulie na e te nihe piwéden koja Jonas! Ke é ha a Tan na e bo tauti ni apulie hen wo Padué, ke wo lépwo Ninive, ke lé o cuwoda ânebuhewé, wogewé ni apulie jenaa, ke lé o pipé ne kowé. [Be muhi tewé me geé pininim, ke me geé bitekewé!]»
Geé mulie ne ha a pwéélang
Mataio 5.15, 6.22−23
33  +«Time nye uce ne miû ko a mwomiû, me nye talui ko ace cio! Kehe genye ne da ko miiden, beme lé o alihi ehi ne nina lé â taabé huâ. 34 Geé téne! Ni naamiinye, ke a pwéélang ko ni éénye. Ke me te wâé ni naamiinye, ke e mu ha a pwéélang ati a éénye. Kehe me ta ni naamiinye, ke a éénye, ke e mu ha a melepiing. 35 Geé pipwocile a pwéélang na e kowé, be koli e â melepiing. 36 Mepie e mu kom a pwéélang, ke o te tice ace céiu duaan mu kom celi e o mu ha a melepiing. Be e pwohewii a miû na e pwéélang kom.»
E paténe lépwo Farasaio wo Iésu
Mataio 23.1−36; Maréko 12.38−40
37 É he e mwo ko panebwénihi a pune naa wo Iésu, ke e âbé céiieng wo pa céiu *Farasaio, ke e todeeng bé ne pelen, beme lé piwiinaado [me ni béé Farasaio béén]. Ke lé tehene nge pwomwo, ke lé tebwo pwo taap. 38 Ke wo Iésu, ke time e uce puu lupwo in ânebuhe a wiinaado [pwohewii ana te a bwomu te lépwo *Juif]. Ke e téetihi wo pa Farasaio, [ke time uce wâé ten].
39 Ke e pii ten wo Padaame Iésu pie: «Wogewé lépwo Farasaio, ke geé te ju puu ehi pwo mwojéi ni mwoûdu me ni tam. Kehe icehi ana te ju oba kuti ni pwonimewé ko nina ta. Be geé te junihe tapi, ke geé tee cuwo ko hane nina wâé me dewé, ke geé bune ni apulie! 40 Geé pipatieden! Be kona time geé uce temehi pie, wo Padué na e pwo a mwojéi a tam, ke te weeng mwo pana e pwo a ne a tam? 41 Wâé heme geé ne te lépwona tice delé nina e mu he ni tamewé. Be me wonaa, ke geé puu ni iwé ke ni pwonimewé mwo!
42 «Te ni bwomu tewé na geé ne te Padué ana te ju céiu mu ko a 10, é mu ko ni pétaapwo âdaanu. [Ke te wâé.] Kehe geé pipwocile! Be time geé uce âcehi [ni junaado ne he ni patén]: a bwo pipwoiipi ni apulie, me a bwo eânimewé te Padué. Wâé heme geé pacuwohi ati nina ubwo, me ati ni nahi patén.
43 «O te junihe ubwo a cuhinaado tewé, wogewé lépwo Farasaio! Be geé te hane ni atebwo na e mu ânebun ne he ni *mwotapitihi. Be te junihe wâé tewé heme lé te pwobwocu tewé, me pipaunukewé ne he pwahamii ni apulie ati.
44 «Geé pwohewii ni bwomu na time uce pwopweehi. Be, me genye engen pwon, ke time genye uce temehi pie genye ko engen pwo ce bwomu!»
E paténe lépwo dotéén ko patén
45 Wo pa céiu *dotéén ko patén, [ke e téne a pwooti te Iésu naa, ne ko lépwo Farasaio] ke e pii ten pie: «Padaame, me go pii anaa, ke go pii me ta geme mwo, wogeme lépwo dotéén ko patén!»
46 Ke e hegi ne ten pie: «Te piwien ne mwo kowé! Geé pipwocilekewé, wogewé lépwo dotéén ko patén! Be ni pihuô tewé, ke pwohewii ni âneule na te junihe téé, na geé pwo me lé taawon ne ni apulie. Be muhi tewé me geé pétaa kon ko a mwodéiwé na te ju céiu!
47-48 «Éa! O te junihe ubwo a cuhinaado tewé. Be lé taunu lépwo péroféta [te Padué] wo lépwo watihewé. Ke é jenaa ni, ke é he geé bahi ni bwomuhelé, ke geé habwii pie, wogewé mwo ko a bwo taunulé! 49 Be weengi ana e pii ne kowé wo Padué, pana e temehi ati: “É bo ne lé céiikewé lépwo péroféta tong, me ni *apostolo tong. Ke geé o pwotahi ne kolé, dieli geé o taunu ce béén.”
50 «Ke e bo tautikewé wo Padué ko a bwo taunu ati lépwo péroféta ten, mu ha atabuhi ko a bwohemwo, 51 tabuhi mu ko Abel, die ko Zakari§, li lé taunueng ne ha awieme *apwoâpwailo me a duaan na junihe iitihi! Ke é pii tewé pie: Wogewé lépwo apulie jenaa na e bo tautikewé kon*!
52 «Wogewé lépwo dotéén ko patén, ke a panewé me geé tehi ne te ni apulie ni bwo temehinaado mu he ni tii iitihi. Kehe icehi ana geé neduwohi kolé! Muhi tewé me geé taa ha a Mwametau te Padué, ke geé pacuwo ni béén na nimelé me lé taa hen. Ke é pii tewé pie: O te junihe ubwo ace cuhinaado tewé!»
53 [E panebwénihi ana e pii wo Iésu, ke] e wie mu ha a mwa [te pali Farasaio]. Ke lé te junihe okéé kuti wo lépwo Farasaio me lépwo dotéén ko patén. Ke tabuhi mu ha a benaamwon naa, ke lé te cuwo ko tacebwénieng, beme lé téne celi e pii. 54 Be lé hane pwaaden beme lé pipé ne kon mu ko ace bwo hegi nen den.
* 11:12 11.12 Atinip—Grek: Scorpion. + 11:15 11.15 Mataio 9.34, 10.25 11:15 11.15 Caatana—Grek: Bélzébul. Omehi Caatana ne ha a Niinaado (Vocabulaire) ha anebwén ko a tii. + 11:16 11.16 Mataio 12.38 11:17 11.17 Grek: Ke o bo tupwo ne huîilé ni mwa ten. + 11:22 11.22 Kolosé 2.15 + 11:23 11.23 Luka 9.50 + 11:27 11.27 Luka 1.28,42,48 + 11:29 11.29 Mataio 16.4 § 11:29 11.29 Jonas—Pa péroféta bwolihi li cié tan ke cié bwénin tina ali ikua (Mataio 12.40). A ocine ko a bwomune a bwo mele te Iésu, ânebuhe a bwo mulie cemwo ten. + 11:31 11.31 1 Rois 10.1−10 * 11:31 11.31―11.32 Ha amu Saba—Grek: Du sud. + 11:32 11.32 Jonas 3.5−10 + 11:33 11.33 Maréko 4.21; Luka 8.16 11:42 11.42 Mu ko ni pétaapwo âdaanu—E pii beetihi he pwo grek pie: A menthe me a rue me ati ni béé madinaado. 11:44 11.44 Bwomu na time uce pwopweehi—ai A bwomu na time nye uce alihi. § 11:51 11.51 Zakari—Pa bénebwéne apulie mu ko lépwona taunulé ne ha a Élele Iitihi Ânebun. * 11:51 11.51 Tautikewé… E pii wo Iésu pie, te piwien ne kolé, be lé o caa taunueng, kehe te pa céiu péroféta mwo. 11:52 11.52 Panewé me geé tehi… Grek: Geé pétaabwon a kilé ko a bwo temehinaado.