13
Re ejemplo chij re semilla
Chupan re k'ij re' re Jesús xel-a pa jay y xbetz'uye' chuchi-ya' y chuka' yoj re yoj ru-discípulos. Y camas je q'uiy vinak re xquimol-apo-qui' riq'uin. Mare' reja' xoc-apo pa jun canoa y xtz'uye-ka chupan re canoa y reja' nutzijoj-pa re ruch'abal re Dios chique re vinak. Y conojel re vinak re je'pa'al chuchi-ya' niquic'axaj-apo re andex nutzijoj-pa re Jesús. Reja' q'uiy cosas xubij chique y rion riq'uin ejemplos nich'o-va-pa chiquivach. Y jun chique re ejemplos re xucusaj, ja quire' nubij: C'o c'a jun ache xbo'rjopij semilla pa jun juyu'. Y tak re ache ntajin chic chubanic re samaj re', c'o nic'aj cha re semilla re' po bey xka-va. Y xe'pa re ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik' xquitaj-a re semilla re xka po bey. Y c'o chic nic'aj cha re semilla xa cojol tak aboj xka-va y chire' man pim-ta re ulef, y cha'nin xe'tz'uc-pa. Xa jac'a tak xpa rach k'ij, xe'bayoba-ka y xe'chakij-ka. Roma xa man naj-ta binak-ka quixe' pan ulef, mare' cha'nin xe'chakij-ka. Y nic'aj chic xka cojol tak k'ayis c'o quiq'uixal. Y tak xe'tz'uc-pa, junan xe'q'uiy quiq'uin re q'uix. Pero re k'ayis c'o quiq'uixal camas xe'q'uiy, mare' re tico'n xe'jik' pa quik'a'. Y re nic'aj chic semilla xka pa jun utzulaj ulef, y re tico'n camas xe'q'uiy y camas chuka' xe'vachin. Roma c'o semilla xquiyala' a treinta quivach, c'o xquiyala' a sesenta y c'o re xquiyala' ja'jun ciento. Re c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj c'a re ximbij, xcha' re Jesús.
Andex ndoc-va jun ejemplo
10 Y jare' tak yoj re yoj discípulos xojelon-apo riq'uin re Jesús y xkac'utuj cha: ¿Anchique roma xa'cusaj ejemplos tak xach'o chiquivach re vinak? xojcha' cha.
11 Xpa re Jesús xubij chaka: Man jun bey can-ta jabal bin can chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, pero chiva yex yi'on k'ij che nitamaj. Jac'a re vinak re man ye'niman-ta vichin, riq'uin ejemplos yinch'o-va chiquivach, roma chiquivach reje' can man nisekresas-ta. 12 Roma re c'o cosas ruyacon pa ránma, can xtuc'ul c'a más chin quire' camas q'uiy cosas xtic'ue' riq'uin. Jac'a re man q'uiy-ta cosas ruyacon pa ránma, hasta re ba' c'o riq'uin can xtilisas chach. 13 Xa mare' tak yen ye'ncusaj ejemplos chin yinch'o chiquivach, roma xaxe tal choj quire' niquitzu' y man niquitz'at-ta jabal re niquitzu', y xaxe tal choj niquic'axaj y man nak'ax-ta pa quive' re niquic'axaj. 14 Can nibanataj-va re tz'iban can roma re Isaías, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Y ja quire' nubij re rutz'iban can reja':
Yex xaxe c'a tal choj quire' xtic'axaj y man xtak'ax-ta pan ive' re xtic'axaj.
Yex xaxe c'a tal choj quire' xtitzu' y man xtitz'at-ta jabal re nitzu'.
15 Roma re cánma re vinak re' xa can xquicoversaj.
C'ayef c'a che ndoc-ta pa quixquin re niquic'axaj.
C'o quinak'avach, pero man ye'tzu'un-ta roma man niquijo-ta ye'tzu'un.
Reje' man jun cosa niquijo',
man niquijo-ta niquic'axaj re nuch'abal,
y man niquijo-ta che nika-ta-ka pa tak cánma,
man niquijo-ta nitzolaj-pa quic'o'x, chin che yen ninchojmersaj re quic'aslen.
Quire' xubij re Dios, re tz'iban can roma re Isaías.
16 Pero otz-ibanoj yex re yix nu-discípulos, roma re inak'avach can jabal-va ye'tzu'un. Re ixquin can jabal-va niquic'axaj. 17 Y vocame can jabal tic'axaj re nimbij chiva, che je q'uiy re rusamajela' re Dios re xbex profetas chique y je q'uiy chuka' vinak re camas choj quic'aslen chach re Dios re xe'c'ue' ajuer can, reje' camas xquijo' xquitz'at-ta re nitz'at yex vocame, pero cama-va xquitz'at-ta-a. Camas chuka' xquijo' che xquic'axaj-ta re nic'axaj yex vocame, pero cama-va xquic'axaj-ta-a.
Re Jesús nubij andex ndel-va che tzij re ejemplo chij re semilla
18 Y re Jesús xubij chique: Tic'axaj re andex ndel-va che tzij re ejemplo chij re jun ache re xbo'rjopij semilla pa jun juyu'. 19 Re semilla re xe'ka po bey, jare' re ruch'abal re Dios re niquic'axaj re vinak. Y ja ch'abal re' re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. Pero roma re vinak re' man niquiya-ta-ka pa tak cánma re ruch'abal re Dios re niquic'axaj, mare' tak re itzel cha'nin nitiquir no'rlisaj re ch'abal re ticon can pa tak cánma. 20 Re semilla re xe'ka chucojol tak aboj, nich'o chij re ruch'abal re Dios re nic'axax coma re vinak. Re vinak re' camas c'a ye'qui'cot tak niquic'ul re ruch'abal re Dios pa tak cánma. 21 Pero como man nuc'am-ta-ka ruxe' re ruch'abal re Dios pa tak cánma, mare' man q'uiy-ta tiempo re ye'qui'cot, xa jun ca'e-oxe-oc k'ij re otz ye'c'ue' riq'uin re Dios. Y tak nipa re tijoj-pokonal chiquij y ye'tzelas roma quiniman re ruch'abal re Dios, cha'nin ye'tzak. 22 Y re semilla re xe'ka chucojol tak k'ayis re c'o ruq'uixal, nich'o chij re ruch'abal re Dios re nic'axax coma re vinak. Pero como re vinak re' xa ja re ndoc cha re quic'aslen vova' chach re ruch'ulef re niba cánma chij, mare' ne'jik' re ruch'abal re Dios re c'o pa tak cánma. Ne'jik' pa ruk'a' re biyomal re ancha'l che c'o otz nuc'am-pa chique y xa man quire-ta. Y re vinak re' man jun bey xtivachin re ruch'abal re Dios pa tak quic'aslen. 23 Jac'a re semilla re xe'ka pa jun utzulaj ulef, nich'o chij re ruch'abal re Dios re nic'axax coma re vinak, y re vinak re' can nic'ue-va-ka pa tak cánma re ruch'abal re Dios y re quic'aslen can jabal nivachin. Can ye'vachin ancha'l niquiban re semilla. Roma jec'o semilla niquiya' a treinta quivach, jec'o niquiya' a sesenta y jec'o niquiya' ja'jun ciento. Can quire' nuban re quic'aslen re vinak re can nic'ue-ka re ruch'abal re Dios pa tak cánma, xcha' re Jesús.
Re ejemplo chij re trigo y re itzel k'ayis
24 Y re Jesús xutzijoj chic re jun ejemplo re' chiquivach, y xubij: Re ru-gobierno re Dios can junan riq'uin re xuban jun ache tak xutic utzulaj semilla pa rujuyu'. 25 Pero pa jun ak'a', tak conojel vinak ye'var, xpa re nic'uxc'ut rupan cha re rajaf re juyu', xbo'rtica' can re semilla chin re itzel k'ayis chucojol re trigo ticon chic can. Y xe xbo'rbana' can quire', xba. 26 Y tak xe'q'uiy-pa re trigo y tak xe'el-pa rue', c'ajare' tak xk'alajin re itzel k'ayis chucojol. 27 Y jare' tak re mozos xe'bapon riq'uin re qui-patrón y xquibij cha: Re semilla re xatic-ka pan avulef can utzulaj semilla-va. Pero vocame c'o itzel tak k'ayis chucojol. ¿Anche' como xpo-va re semilla chin re itzel k'ayis? xe'cha'. 28 Y re patrón xubij chique re ru-mozos: Re' jun nic'uxc'ut rupan chua xbano. Y re mozos xquibij cha: ¿Najo' che yojba chuc'ukic? 29 Pero re qui-patrón xubij chique: Mane', man quixba chuc'ukic, roma vo xa xque'ic'uk re itzel k'ayis, q'uiba' xque'c'ukutaj chuka' re trigo. 30 Tiya' k'ij che re itzel k'ayis tiq'uiy-na junan riq'uin re trigo, c'a jampa' xtapon re cosecha. Roma tak xtapon re k'ij chin re cosecha, yen xtimbij chique re nu-mozos che nabey tiquimola' ruchi' re itzel k'ayis, y pa manojos que'quibanala' cha chin ye'parox, y c'ajare' tiquik'ata' re trigo chin che niquiyac-apo, xcha' re qui-patrón. Ja ejemplo re' re xubij re Jesús.
Re ejemplo chij re semilla chin re mostaza
31 Y re Jesús xubij chic re jun ejemplo re' chiquivach: Jun ch'et semilla chin mostaza re no'rtica' can jun ache pa rujuyu', can junan riq'uin re ru-gobierno re Dios. 32 Roma astapa' re semilla chin re mostaza ja semilla re' re más co'ol-oc que chiquivach conojel semillas, pero tak nitz'uc-pa jare' re más nem ndel chiquivach re nic'aj chic k'ayis. Re mostaza can ancha'l jun che' nuban tak niq'uiy. Mare' re chicop re c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', ye'bapon pa rue' y niquiban quisoc pa tak ruk'a', xcha' re Jesús.
Re ejemplo chij re levadura
33 Re Jesús xubij chic chuka' re jun ejemplo re' chiquivach: Re levadura re no'rc'ama-pa jun ixok y nuya' chupan oxe' pajbal harina muban, can nuban che nuquiraj-ri' chupan ronojel. Can ancha'l c'a nuban re levadura che nuquiraj-ri', quire' chuka' xtibiyin re ruch'abal re Dios re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, xcha' re Jesús.
Re Jesús tak xch'o chiquivach re vinak can xe'rucusaj ejemplos
34 Y ronojel re xubij re Jesús chique re vinak re', rion riq'uin ejemplos. Can man jun tzij re xubij chique re man-ta xucusaj ejemplos tak xch'o chiquivach. 35 Chin quire' can nibanataj re rubin can jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Re profeta re' ja quire' nubij re rutz'iban can chij re Jesús:
Yen tak xquinch'o chiquivach re vinak can xque'ncusaj ejemplos.
Desde que tak xtz'ucutaj-pa re ruch'ulef, q'uiy cosas re can je'evan, y yen can xque'nsekresaj chiquivach.
Quire' nubij re tz'iban can.
Re Jesús nubij andex ndel-va che tzij re ejemplo chij re trigo y chij re itzel k'ayis
36 Y tak re Jesús xe'ruban despedir re vinak, reja' xoc-apo pa jay y chuka' yoj re yoj ru-discípulos. Y jare' tak yoj xojelon-apo riq'uin y xkabij cha: Yoj nakajo' che rat nabij-ta chaka andex ndel-va che tzij re ejemplo chij re trigo y chij re itzel k'ayis re xbetic can pa jun juyu'. Roma can man xk'ax-ta pa kave'.
37 Y xpa re Jesús xusekresaj re ejemplo chiquivach y xubij: Re nitico re utzulaj semilla, ja yen re xinalax chi'icojol. 38 Re ulef re anche' xban-va re tico'n, can jac'a chach re ruch'ulef. Re utzulaj semilla ja re jec'o pa ruk'a' re Dios. Y re itzel k'ayis ja re can je richin-va re itzel. 39 Y re xbetico can re itzel k'ayis roma camas nic'uxc'ut rupan, re' ja re itzel. Y tak nubij che xtik'at, jare' re xtibanataj pa ruq'uisibal cha re tiempo re katz'amon, y re xque'k'ato, jac'a re ángeles. 40 Can ancha'l niban riq'uin re itzel k'ayis che ye'lisas-a y ye'parox pa k'ak', can quire' chuka' xtibanataj pa ruq'uisibal cha re tiempo re katz'amon. 41 Yen re xinalax chi'icojol xque'ntak re nu-ángeles chiquimolic conojel re ye'bano etzelal y niquiban chique nic'aj chic vinak che ye'tzak. Roma man ninjo-ta che ye'c'ue' re vinak re' chiquicojol re jec'o pa nuk'a' yen. 42 Y conojel re vinak re xque'mol-a, c'a pa k'ak' xque'bech'akex-va, y c'aja chire' c'a xtipo-va re ok'ej chiquivach y can xtiquikach'ach'ej rocay. 43 Jac'a re vinak re choj quic'aslen can xque'yiq'uiloj ancha'l niyiq'uiloj re k'ij. Can xque'k'alajin che jec'o pa ruk'a' re Quirta' Dios. Re c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj c'a re ximbij.
Ejemplo chij jun biyomal mukun
44 Jun bey jun ache c'o jun biyomal mukun xuvel pa jun juyu', y re' can junan riq'uin tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. Re ache re' xumuk chic can re biyomal re' y niqui'cot ránma xtzolaj y xutz'am ruc'ayixic ronojel re c'o riq'uin, y c'are' xulok' re juyu' re anche' c'o-va re jun biyomal mukun.
Ejemplo chij jun perla re camas rajkalen
45 Re vinak re ye'oc pa ruk'a' re Dios, can je junan riq'uin jun ache re nilok'o o nic'ayin quichin ch'utak aboj re nibex perlas chique. 46 Tak re ache re' nuvel c'a jun perla camas rajkalen y nic'ayex, cha'nin nitzolaj y nuc'ayij ronojel re c'o riq'uin, c'are' c'a niba chulok'ic re perla re c'o más rajkalen.
Re ejemplo chij re ya'l chapabal-car
47 Y tak niya-ka re ya'l chapabal-car pa ya', can ye'rujocoquej-pa ronojel quivach car, can junan c'a riq'uin tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. 48 Y tak re ya'l nojnak chic che car, can niquilisaj-pa pa ya' y niquic'uaj-a c'a chuchi-ya'. Y c'are' ye'tz'uye' chucha'ic. Y re utzulaj tak car ye'quiya' pa tak chacach, y jac'a re car re man je otz-ta man ye'quiya-ta pa tak chacach, xa ye'quilisaj can. 49 Quire' xtibanataj pa ruq'uisibal cha re tiempo re katz'amon. Xque'pa c'a re ángeles chiquicha'ic re vinak. Jun-va xque'quiya-va re choj quic'aslen, y jac'a re man otz-ta quic'aslen xque'quijech'aj c'a can. 50 Y re vinak re man otz-ta quic'aslen, xque'ch'akex pa k'ak', y c'aja chire' c'a xtipo-va re ok'ej chiquivach y can xtiquikach'ach'ej rocay.
Yoj re yoj discípulos can xk'ax-va pa kave' re xubij re Jesús
51 Y re Jesús xuc'utuj chaka yoj re yoj ru-discípulos: ¿Xk'ax como pan ive' ronojel re'?
Y yoj xkabij cha re Ajaf: Ja', xk'ax pa kave'.
52 Reja' xubij chic: Camas otz vo xa can xk'ax pan ive', roma can xixoc-yan pa ruk'a' re Dios y c'o chic itaman chij re', y chuka' itaman re je'tz'iban can ajuer. Y mare' can yix junan riq'uin jun tata'aj pa jun jay. Tak c'o nic'atzin-va, c'are' c'a ye'bo'rlisaj-pa re rubiyomal. Ye'rucusaj c'a re rubiyomal re c'o-yan chic tiempo tiyaque-va y chuka' ye'bo'rlisaj-pa re rubiyomal re c'a ba-oc tiempo que'ruyac-va, xcha' re Jesús.
Re vinak jec'o pa Nazaret man xquinimaj-ta re Jesús
53 Y tak re Jesús xtane' chubixic re ejemplos re', reja' xba y chuka' yoj re yoj ru-discípulos xkaya' c'a can re lugar re'. 54 Jac'a tak xojapon pa tenemit Nazaret re anche' xq'uiy-va re Jesús, reja' xuc'ut c'a re ruch'abal re Dios chire' pa nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y roma re ch'abal re ye'rubila' chiquivach re vinak re' can xsatz quic'o'x y xquibij: ¿Anchique roma tak re ache re' camas na'oj c'o riq'uin y nitiquir ye'ruban milagros? 55 Y xa jare' re ruc'ajol re jun ache carpintero, y ja re jun ixok rubini'an María jare' re rute' y re je ruch'alal ja re Jacobo, re José, re Simón y re Judas. 56 Y chuka' re je rana' chakacojol yoj jec'o-va. ¿Anche' c'a xutamaj-va re rutaman y anche' c'a pitinak-va re ru-poder chin nitiquir ye'rubanala' milagros? ye'cha' chiquivach.
57 Y mare' re vinak can man ba' xquinimaj re Jesús. Y re Jesús xubij chique re vinak re': Conojel re rusamajela' re Dios re nibex profetas chique, can man jun quik'ij, pero re' xaxe chiquivach re vinak re jec'o pa rutenemit y chiquivach re ru-familia, roma chiquivach re nic'aj chic vinak c'o quik'ij, xcha' chique.
58 Y re Jesús man q'uiy-ta milagros re xe'rubanala' chupan re rutenemit rubini'an Nazaret, roma re ruvinak man xquinimaj-ta.
13:1 Mr 4.1. 13:2 Lc 8.4. 13:2 Lc 5.3. 13:5 Ez 11.19. 13:6 Col 2.7. 13:8 Gn 26.12. 13:9 Mr 4.9. 13:11 1 Co 2.10; Col 1.26; 1 Jn 2.27. 13:11 Mr 4.11. 13:11 Mt 11.25; 16.17. 13:12 Mr 4.25; Lc 8.18; 19.26. 13:14 Is 6.9; Ez 12.2; Mr 4.12; Jn 12.40; Hch 28.26, 27; Ro 11.8; 2 Co 3.14. 13:15 Hch 28.27. 13:16 Mt 16.17; Jn 20.29. 13:16 Lc 10.23, 24. 13:17 He 11.13. 13:17 Lc 10.24; Jn 8.56; Ef 3.5; 1 P 1.10. 13:18 Mr 4.14; Lc 8.11. 13:19 2 Co 2.11. 13:19 Mr 4.15; Lc 8.12. 13:20 Jn 5.35. 13:20 Ez 33.31. 13:20 Is 58.2; Mr 4.16; Hch 8.13. 13:22 Jer 4.3. 13:22 Mt 19.23; Mr 10.23; Lc 18.24; 1 Ti 6.9. 13:24 Mr 4.26. 13:25 1 P 5.8. 13:30 Mt 24.31. 13:30 Mt 3.12; Lc 3.17. 13:31 Is 2.2, 3; Mi 4.1; Mr 4.30; Lc 13.18. 13:32 Lc 13.20. 13:33 Mr 4.33, 34. 13:35 Sal 78.2; 1 Co 2.7. 13:35 Sal 49.4; Am 3.7; Ro 16.25; Ef 3.9; Col 1.26. 13:36 Mt 13.1. 13:36 Mt 13.24-30. 13:37 Is 61.1. 13:38 Lc 24.47. 13:38 Mt 24.14. 13:38 Hch 13.10. 13:39 Jl 3.13; Ap 14.15. 13:41 2 P 2.1, 2; Ap 19.20; 20.10. 13:42 Mt 3.12; Ap 19.20; 20.10. 13:42 Mt 8.12. 13:43 Dn 12.3. 13:44 Mt 19.27. 13:44 Pr 23.23; Is 55.1; Mt 25.9; Ap 3.18. 13:46 Pr 2.4; 3.14; 8.10. 13:47 Mt 4.19. 13:47 Mt 22.10. 13:47 Mt 13.38. 13:49 Mt 25.32. 13:50 Mal 3.18; Mt 25.33. 13:50 Ap 20.12-15. 13:50 Mt 22.12-14; 25.5-12; 2 Ts 1.8, 9. 13:52 Cnt 7.13. 13:54 Mt 2.23; Jn 1.11. 13:54 Mr 6.1; Lc 4.16. 13:54 Dt 18.15. 13:55 Is 49.7; 53.2, 3. 13:55 Lc 3.23; Jn 6.42. 13:55 Mr 15.40. 13:55 Mt 12.46. 13:55 Mr 6.3. 13:57 Sal 22.6; Lc 4.24; Jn 4.44. 13:58 He 3.19; 4.2.