2
Ri Dios pa ruchojmil nbün juzgar
Pero rix nuvinak israelitas, ri nibij que nicanoj ri Dios, si ninimirsaj-ivi' y nibij que man utz tüj ri nquibün ri vinük ri nyebanun mac quiri', man utz tüj ri nibanala'. Roma xa ja ri' chuka' ri nyixtajin rix chubanic, y man nyixtiquer tüj nibij que man jun imac. Ketaman-vi c'a que ri Dios nuya' rutojic cheque conojel vinük roma ri qui mac ye quibanalun. Cachi'el rubanic ri quimac, quiri' ri rutojic nuya'. Y rix nim ivakün nina' tok nibij que juis itzel quinojibül ri vinük ri nyebanun ri mac quiri'. Y xa ja ri' chuka' ri nyixtajin rix chubanic. ¿Ninuc comi, que ri Dios man nuya' tüj rutojic ri imac rix chuka'? ¿Man k'axnük tüj comi chive achique roma ri Dios jabel utz iviq'uin y achique roma rija' nucuy-vi mac y ncoch'on? Chivüch rix utz que nibün achique na mac ri nijo' nibün y rija' man jun nbün chive. Pero xa man quiri' tüj. Rija' quiri' rubanun-pe iviq'uin rix roma nrajo' que niya' can ri mac. Xa jac'a rix covirnük ri ivánima. Man nijo' tüj niya' can ri mac. Y riq'uin ri', xa nimol ri castigo chivij. Nka-ka c'a ri castigo ri Dios pan ivi' chupan ri k'ij tok rija' nbün juzgar. Y rija' nbün juzgar choj vi. Roma cachi'el ri nkubanun chikajujunal, quiri' ri rutojic ri nuya' cheke. Si nkucoch'on y chi jumul nkac'uaj jun c'aslen utz, ri Dios nuya' ri c'aslen man nq'uis tüj cheke. Jari' ri nuya' ri Dios cheke roj ri c'o rayibül kiq'uin richin nkubec'uje' chila' chicaj chi jumul, ri ape' c'o sük ruyon y chiri' chuka' nnimirsüs-vi kak'ij. Jac'a si nkapaba-ki' chuvüch ri Dios, nka-ka na vi c'a ri ru-castigo pa kavi'. Y nim vi c'a ri castigo ri nka-ka pa kavi'. Quiri' nkac'ulachij si man nkatakej tüj ri nbij cheke ri ketzij tijonic y xa ja ri man choj tüj nbij ri nkatakej. Conojel c'a vinük ri nyebanun itzel, c'ayuf nquic'ulachij, nquitij pokonül. Nabey nka-ka ri castigo pa quivi' ri israelitas y chuka' nka-ka pa quivi' ri man ye israelitas tüj. 10 Y conojel vinük ri nyebanun ri utz, nyebec'uje' chila' chicaj ri ape' ruyon sük c'o, y ri ape' chuka' nnimirsüs quik'ij. Nc'uje' uxlanen pa tak cánima chi jumul. Y ja ri israelitas ri nabey nban quiri' cheque y c'ateri' chuka' ri man ye israelitas tüj. 11 Roma ri Dios junan nbün cheke konojel.
12 Roj israelitas yo'on-vi c'a ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, y si nkabün kamac, ri Dios ja ley ri' ri nucusaj chikij richin nbün juzgar pa kavi' tok ri Dios nbün juzgar conojel vinük chi jumul. Jac'a ri vinük ri manak ri ley ri' pa quik'a', si nquibün quimac, nka-ka-vi chuka' ri castigo pa quivi' chupan ri k'ij ri', pero man nucusüs tüj ri ley ri' richin nbanux juzgar. Nucusüs ri si nkajo' rija' o si man nkajo' tüj. 13 Ri vinük ri xaxe ncac'axaj ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri nuc'ut achique rurayibül y man nquibün tüj ri nbij, c'o quimac nquibün chuvüch ri Dios. Jac'a ri nyebanun ri nbij, man jun vi quimac nk'alajin chuvüch. 14 C'o chi jantük ri vinük man ye israelitas tüj nquibün ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, stape' (aunque) man cac'axan tüj ri achique nbij. Y quiri', nk'alajin c'a que pa tak cánima, c'o-vi ri nk'alajrisan chiquivüch achique ri utz y achique ri man utz tüj. Cachi'el xa c'o ta ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios pa tak cánima. 15 Cachi'el xa ja ta ri ley ri tz'iban pa tak cánima, y jari' ri nbin cheque achique ri utz y achique ri man utz tüj. Y rije' utz nuna' ri cánima tok ja ri utz nquibün y k'oxon nuna' ri cánima tok ja ri man utz tüj nquibün. Rije' quetaman, si utz o man utz tüj ri nquibün. 16 Y quiri' chuka' nuna' ri cánima chupan ri k'ij tok nbanux juzgar pa quivi'. Napon c'a ri k'ij tok nbanux juzgar pa quivi' conojel vinük y nquil rutojic ri quimac, chi evan y man evan tüj. Y ri Dios ja ri Jesucristo ri nucusaj richin nbün juzgar. Quiri' nbij ri utzilüj tzij richin colonic ri nintzijoj.
Ri israelitas y ri qui-ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés
17 Rix nuvinak, ri juis nyixquicot tok nbix israelitas chive, ninuc que xivil yan ri colonic roma ri Dios, chive rix xuya-vi ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y chuka' juis nim ivakün nina' roma nibij que rix rutinamit ri Dios. 18 Rix nibij que nyixtijox riq'uin ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, y romari' tok ivetaman achique ri nrajo' ri Dios que nkabün, y chuka' ivetaman achique ri utz y achique ri man utz tüj. 19 Y rix ninuc que nyixtiquer nic'ut quibey ri ye moyi', nic'ut ri sük chiquivüch ri yec'o pa k'eku'n, 20 nye'itijoj ri vinük ri man jun quetaman, y nye'itijoj chuka' ri ac'uala'. Roma chive rix yo'on-vi ri ley ri c'o etamabül y c'o ronojel ri ketzij chupan. 21 Rix nibij que nye'itijoj ri ch'aka chic. ¿Man nc'atzin tüj comi que nitijoj-ka-ivi' rix? Roma nibij cheque ri ch'aka que man utz tüj ri elek'. Y rix ¿ketzij comi que man quixelek' tüj? 22 Rix nibij cheque ri achi'a' ri c'o quixjaylal que man tiquicanoj jun chic ixok, y nibij cheque ri ixoki' ri c'o cachijlal que man tiquiya' k'ij que ntoc jun chic achi quiq'uin. Y rix ¿ketzij que man nibün tüj rix quiri'? Rix nibij que que'etzelüs ri dios ri xa man ye ketzij tüj. ¿Y quiri' comi ri nibün rix? ¿Man nivelek'aj tüj comi ri c'o chupan ri cacho rije'? 23 Juis nim ivakün nina' roma c'o ri ru-ley ri Dios pan ik'a'. ¿Ketzij comi que chi jumul nibün ronojel ri nbij ri ley ri', richin niya' ruk'ij ri Dios? 24 ¿Man ketzij tüj comi ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can? Tok nbij: Ri vinük ri man ye israelitas tüj nquiyok' rubi' ri Dios tok nquitz'et ri nyixbanun rix. Quiri' ri tz'iban can.
25 Roj israelitas banun ri circuncisión cheke, ri retal que roj richin ri tinamit ri Dios, y ri' jabel utz, pero si nkabün ronojel ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios. Y si man nkabün tüj, man jun nc'atzin-vi que banun ri circuncisión cheke, ri retal que roj ja richin ri tinamit ri Dios, xa junan riq'uin ri man banun tüj ri circuncisión cheke. 26 C'o ta jun achi man israelita tüj y man banun tüj ri retal re', ri circuncisión chin, y rija' nbün ta ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, chuvüch ri Dios junan riq'uin que rija' cachi'el xa banun ta ri circuncisión chin, stape' (aunque) man rubanun tüj. 27 Y ri achi ri' nbün-vi ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, stape' (aunque) man banun tüj ri retal ri circuncisión chin. Y romari' nk'alajin que rix nuvinak ri man nibün tüj ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, man utz tüj ri nibün y pan ik'a' rix c'o-vi ri ley ri' y banun ri circuncisión chive, ri jun retal ri nibün que rix ja richin ri tinamit ri Dios. 28 Rix israelitas vi y banun ri circuncisión chive. Pero man xe tüj ri' nc'atzin richin nk'alajin que rix rutinamit ri Dios. 29 Roma chuvüch ri Dios ri ketzij ye rutinamit rija', ja ri vinük ri c'o jun cánima ch'ajch'oj. Cachi'el banun ta ri circuncisión pa tak cánima. Ri circuncisión ri' nban roma ri Lok'olüj Espíritu y man ja tüj ri circuncisión tz'iban chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y jac'a ri vinük ri banun circuncisión pa tak cánima, jari' ri nyeka' chuvüch ri Dios y stape' (aunque) man nyeka' tüj chiquivüch ri vinük.