4
Ri rubanic ri c'aslen jalatajinek
Tok ri Cristo xc'oje' chuvech re ruvach'ulef, xutej pokon. Y que c'a chuka' ri' rix man tipokonaj nitej pokon. Roma vi nitej pokon roma ja ri Cristo ri iniman, can nik'alajin-vi chi iyo'on chic can ri mac,* richin queri' janipe' chic tiempo ri xquixc'ase-el, ja ta ri rurayibel ri Dios ri niben-el y man ta ja ri nirayij rix. Xa man chic c'a tiben banobel ri yeka' chiquivech ri vinek ri man quetaman ta ruvech ri Dios. Roma ri k'ij tok xe'ibanala' banobel queri' xa can xek'ax yan c'a chive rix. Tok xa can man xixq'uix ta juba' xibanala' ronojel ruvech etzelal. Can xe'ibanala' ronojel ri xirayij xiben. Xixk'aber. Xe'ibanala' man utzilej tak nimak'ij ta. Ximolola-ivi' richin xitej ya'. Xiyala' quik'ij§ ri vachibel e banalon coma achi'a', y xa ivetaman chi man ruc'amon ta chi niben queri'. Jac'a re vacami, man chic tiben banobel re que tak re'. Y romari' ri vinek ri man quetaman ta ruvech ri Dios, can achique la chi vinek yixquitz'et, roma rix man nibanala' ta chic ri itzel tak banobel ri c'a niquibanala' na rije'. Y chuka' romari' re vinek re' janíla yech'on chivij.* Jac'a re vinek re' c'o chi xtiquijech na cuenta chuvech ri Dios ri can c'o chic richin nuk'et tzij, tok xtapon ri k'ij. Ri Dios can xtuk'et na vi tzij pa quivi' ri vinek ri e q'ues, y pa quivi' chuka' ri e caminaki' chic el. Romari' ri utzilej ch'abel richin colotajic can xtzijox-vi chuka' chique ri e caminaki'. Y xk'atatej-el tzij pa quivi', can achi'el nik'atatej tzij pa quivi' conojel vinek. Pero xtzijox ri utzilej ch'abel richin colotajic chique, richin queri' xquil ta c'a ri c'aslen riq'uin ri Dios.
Y can chanin c'a chuka' xtapon ri ruq'uisibel§ tak k'ij richin re ruvach'ulef. Roma c'a ri' rix, can tina' c'a jebel ri achique ye'ibanala' y riq'uin ronojel ivánima tibana' orar jantape'. Y ri nic'atzin chuka' chi niben rix, ja ri tivajovala-ivi'* janíla. Y ri ajovabel can nic'atzin-vi. Roma tok can navajo' jun vinek, chanin nacuy ri rumac. Y riq'uin c'a ronojel ivánima tic'ulula-ivi'. Vi c'o jun chive rix napon juc'an chic, utz ta ruc'ulic niban, y vi c'o jun ri juc'an chic petenek-vi, utz ta chuka' ruc'ulic niben rix. 10 Can chi'ijujunal c'o jun samaj ri yixtiquir niben, samaj ri ruyo'on-rusipan ri Dios chive roma ri rutzil. Romari' tikucusaj c'a ri ruyo'on-pe ri Dios chike,§ richin yekato' ri ch'aka' chic ri quiniman ri Dios. Kojoc c'a utzilej tak samajela' ri nikachajij ri janíla ruvech samaj ri ruyo'on-pe ri Dios chike. 11 Y vi can banon c'a pe chave roma ri Dios richin chi natzijoj ri ruch'abel, man c'a tamestaj chi can ruch'abel vi rija' ri natzijoj.* Vi jun chic ruvech samaj ruyo'on-pe ri Dios chave, man c'a tamestaj chi ja rija' yoyon-pe avuchuk'a' richin yatiquir yasamej. Y riq'uin ri' xtuc'ul ta ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios. Y roma ri xuben ri Jesucristo, xtuc'ul ta c'a chuka' ruk'ij ri Dios. Rija' can c'o-vi ruk'ij-ruc'ojlen y c'o ruk'atbel-tzij ri man jun bey xtiq'uis. Can que c'a ri'.
Ticoch'o' c'a ri pokonal, roma can iniman-vi ri Cristo
12 Vach'alal ri yalan yixinvajo', man achique la titz'et rix tok yixapon pa jun tijoj-pokonal y nina' chi can pa jun k'ak' richin tejtobenic ixc'o-vi. Roma riq'uin juba' ri tejtobenic ri' petenek riq'uin ri Dios richin nik'alajin vi can kitzij chi cukul ic'u'x riq'uin. Y man ja ta c'a rix ri nabey yixc'ulvachin quere'. 13 Tok rix yixic'o c'a pa jun k'axomal,§ achi'el ri k'axomal ri xuc'ovisaj ri Cristo, man c'a quixbison, xa quixquicot. Y tok xtapon c'a ri k'ij tok xtik'alajin chi ri Cristo can c'o-vi ruk'ij-ruc'ojlen, can janíla c'a xtiquicot ri ivánima rix. 14 Y vi roma ja ri Cristo ri iniman, romari' nibix pokon tak tzij chive, can c'o c'a utz ri xtuq'uen-pe chive.* Y can c'o-vi utz ri nuq'uen-pe chive, roma iviq'uin rix can c'o-vi ri Lok'olej Espíritu richin ri Dios. Lok'olej Espíritu ri c'o ruk'ij-ruc'ojlen. Y rix can niya-ka ruk'ij re Lok'olej Espíritu re'. Y ja ri yebin pokon tak tzij chive rix, can ja chuka' ri' ri yebin pokon tak tzij chirij ri Lok'olej Espíritu ri'. 15 Tichajij c'a ivi' chi'ijujunal richin man yixcamisan, richin man yixelek', y richin chuka' man tiju-apo-ivi' ri acuchi ri man ruc'amon ta. Y man tiben ri ronojel ruvech etzelal. Roma vi nitej pokon roma niben jun mac, man utz ta. 16 Pero vi nitej pokon roma iniman ri Cristo, man c'a quixq'uix. Xa tiya' ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios roma can ix richin chic ri Cristo.
17 Roma vacami ruk'ijul chic richin chi ri Dios nuben kachojmil roj ri ralc'ual chic rija'. Y vi roj nika' tijoj-pokonal pa kac'aslen chuvech re ruvach'ulef, y can oj ralc'ual chic ri Dios, ¿achique chic c'a ruvech chi tijoj-pokonal ri xtika' pa quivi' ri man xquinimaj ta ri nubij ri utzilej ruch'abel ri Dios ri nic'amon-pe colotajic? Can xtic'o c'a ruvi' ri tijoj-pokonal ri xtika' pa quivi'.§ 18 Y roj ri yojniman richin ri Cristo, y can nikajo' nikac'uaj jun c'aslen choj, riq'uin janíla ruc'ayeval nikil ri colotajic. Pero yojcolotej. Jac'a ri aj-maqui', ri can man quic'uan ta jun utzilej c'aslen chuvech ri Dios, can man xquecolotej ta vi. Xa can xtika' na vi ri nimalej ruc'ayeval pa quivi'.* 19 Romari', vi roj ri kaniman ri Dios nikatej pokon roma queri' ri nrajo' rija', man jun bey c'a tikamestaj can. Man jun bey c'a chuka' tikamestaj nikaben ri utz. Y tikajacha-ki' pa ruk'a' ri Dios. Roma ja rija' ri banayon-pe kichin. Y rija' man jun bey xkojruya' ta can.
* 4:1 Ro. 6:2, 7; Ga. 5:24; Col. 3:5. 4:2 Ro. 6:11, 13; Tit. 2:12. 4:3 Ef. 4:17-19. § 4:3 Ga. 5:20. * 4:4 1 P. 3:16. 4:5 Hch. 10:42; 17:31; Ro. 14:10. 4:6 1 P. 3:19. § 4:7 Mt. 24:13; Ro. 13:12; Fil. 4:5; He. 10:25. * 4:8 Pr. 10:12; 1 Co. 13:7; Stg. 5:20. 4:9 2 Co. 9:7. 4:9 1 Ti. 3:2. § 4:10 1 Co. 4:7. * 4:11 Jer. 23:28. 4:11 1 Ti. 6:16; 1 P. 5:11; Ap. 1:6. 4:12 1 P. 1:7. § 4:13 Ro. 8:17; 2 Co. 1:7; Ap. 1:9. * 4:14 Mt. 5:11; 2 Co. 12:9, 10; Stg. 1:12; 1 P. 2:19, 20. 4:15 2 Ts. 3:11. 4:16 Hch. 5:41. § 4:17 Is. 10:12; Lc. 10:12; 23:31. * 4:18 Pr. 11:31.