4
Junan kavech roma ri Jesucristo
Yin xinoc c'a re pa cárcel roma ri rubi' ri Ajaf. Y ninbij c'a chive chi roma ja ri Dios ri xoyon kichin richin xojoc ralc'ual, romari' nic'atzin nikac'uaj jun c'aslen ri ruc'amon.* Tikach'utinirisaj-ki'. Kojcuyun. Kojcoch'on. Tikajovala-ki' chikachibil ki'. Y vi can kitzij yojajovan, can yojcoch'on-vi c'a. Tikatija' c'a kak'ij chi jantape' junan ta kavech y man ta jun oyoval chikacojol. Y ja ri Lok'olej Espíritu ri nibanon chi junan kavech. Xa jun c'a ri kabanon chikach'alal ki'§ y jun ri Lok'olej Espíritu ri c'o pa tak kánima. Can konojel c'a junan ri utzil koyoben-apo, roma ja ri Dios ri xoyon kichin. Xa jun ri kaniman konojel. Xa jun c'a ri Kajaf,* y xa jun chuka' bautismo banon chike konojel. Xaxe jun Dios c'o. Y ja rija' ri Katata' konojel roj y can c'o ri pa tak kánima. Y chuka' c'o pa kavi' konojel, y yojrucusaj richin rusamaj.
Roma chikajujunal c'o c'a jun utzil ri kac'ulun, y can jac'a ri Cristo ri nibin ri achique nuya-pe chike. Romari', chupan ri ruch'abel ri Dios nubij chirij ri Cristo:
Tok xtzolin-el chila' chicaj, ch'acovinek chic c'a can chirij ri itzel y xerelesaj-el ri e richin rija'.
Y jari' tok xuya' c'a pe ri utzil chique ri e rutinamit ri'.
Queri' nubij ri ruch'abel ri Dios.
Y roma nubij chi xbe chila' chicaj, nik'alajin chi xpe chuvech re ruvach'ulef. 10 Xoka' chuvech re ruvach'ulef y xtzolin chic el chila' chicaj§ richin chi nutz'akatisaj ronojel. Can nim vi c'a ruk'ij. 11 Rija' xuya' c'a ri utzil chique ri vinek ri e nimayon; chique ch'aka' xuben chi xe'oc apóstoles, ec'o ri xek'alajirisan ri xbix chique roma ri Dios, ec'o ri xetzijon ri utzilej ch'abel richin colotajic chique ri man jani quiniman ta, ec'o ri xe'uc'uan quichin ri kach'alal y xequitijoj chuka' ri kach'alal.* 12 Xuya' quisamaj conojel roma nrajo' chi can xtitz'aket ta ri quic'aslen ri lok'olej tak kach'alal, richin chi niquiben ri rusamaj ri Dios y richin chuka' niquicukubala' quic'u'x chicachibil qui'. Y re' xtuben ta c'a chique rije' ri can e ruch'acul vi chic ri Cristo, chi yeq'uiy ta. 13 Y que ta ri' xtibanatej-apo; chi konojel ta junan kavech xtikaben, roma kaniman y ketaman chic ruvech ri Ruc'ajol ri Dios, c'a tok xtekila' c'a jun c'aslen ri can tz'aket vi; achi'el ri ruc'aslen ri Cristo. 14 Y tok tz'aket chic c'a ri kac'aslen, man chic xtikaben ta achi'el niquiben ri ac'uala' chi yebe quere' yebe quela'§ y man c'ayef ta richin yek'olotej. Roj man chic xtikaben ta queri', chi nikaya' ta k'ij chi yojuc'uex coma tijonic ri man e kitzij ta; y yojtzak ta pa quik'a' ri can e novinek vi chubanic richin yojquik'ol. 15 Xa nic'atzin chi ja ri kitzij* nikatzekelbej y yojajovan, y queri' yojq'uiy ta y nekila' ta jun c'aslen ri can tz'aket vi; achi'el ri ruc'aslen ri Cristo. Y ja rija' ri jolomaj (vi'aj) ri c'o pa kavi' konojel ri kaniman. 16 Roma ri Cristo c'o kiq'uin, romari' tok c'o kuchuk'a'. Xa can achi'el nuben ri ruch'acul ri vinek, tok ronojel e utz y jebel ec'o, can c'o c'a ruchuk'a'. Can que vi c'a ri' roj ri jun kabanon riq'uin ri Cristo. Tok junan kavech konojel y nikaben ri samaj ri yo'on chike chikajujunal, can yojq'uiy-vi c'a. Y nicuker ta c'a kac'u'x. Queri' nibanatej tok yojajovan.
Xcanej yan can ri c'aslen ri xkac'uaj tok rubanon can, vacami kachapon c'a jun c'ac'a' c'aslen
17 Tok rubanon can, rix xic'uaj jun c'aslen achi'el ri quic'aslen ri ch'aka' chic vinek ri xa man e israelitas ta chuka'; ri xa ruyon ch'obonic ri man jun utz nuq'uen-pe chique, jari' yequibanala'. Y pa rubi' c'a ri Ajaf ninbij y ninchilabej chive chi man tirayij te'ibana-pe queri'. 18 Rije' xa k'ekumatajinek ri quich'obonic. Can k'alaj vi chi man jun quetaman§ y covirinek ri cánima pa mac.* Romari' man niquic'ul ta ri c'aslen ri nipe riq'uin ri Dios. 19 Man chic niquina' ta chi e aj-maqui'; y jari' tok can riq'uin ronojel cánima xquiben ri etzelal ri janíla yeq'uixbisan. Can nic'at-vi c'a ri cánima chubanic ronojel ruvech etzelal. 20 Y rix ivetaman chi ri Cristo nubij chi man tic'uaj jun c'aslen queri', 21 roma ix tijon riq'uin ri tijonic ri richin rija'. Can ic'ulun-vi c'a ri tijonic ri yo'on roma rija'; ri can kitzij vi.§ 22 Roma c'a ri' tiya' can ri itzel c'aslen ri xic'uaj tok rubanon can,* tok c'a man jani jalatajinek ta ri ic'aslen; tok xa c'a ix k'olotajinek na pa quik'a' ri itzel tak irayibel. Tiya' c'a can ri c'aslen ri'. 23 Y nijalatej ta c'a ri ivánima y ri ich'obonic. 24 Tic'uaj c'a ri c'ac'a' c'aslen ri ruyo'on ri Dios chive; jun c'aslen achi'el richin ri Dios, ri can kitzij vi chi choj y ch'ajch'oj.
25 Roma c'a ri' tiya' can ri tz'ucuj tak tzij; y xaxe c'a ri kitzij ticusaj tok yixch'on. Roj can junan chic c'a kavech roma ri Cristo.§
26 Tok c'o nibanon chive chi yixoyover, man quixmacun.* Y man tiya' k'ij chi c'a c'o na ivoyoval tok nitzak-ka ri k'ij. Nic'atzin chi nichojmirisaj chanin. 27 Man tiya' k'ij chi yixtzak pa ruk'a' ri itzel-vinek.
28 Vi c'o jun ri kach'alal chic y xelek' tok rubanon can; tuya' c'a can ri banobel ri'. Re vacami nic'atzin chi nucusaj ri ruk'a' richin nisamej, roma re' can utz vi y riq'uin re' nitiquir chuka' yeruto' ri c'o nic'atzin chique.§
29 Man tibila' itzel tak tzij. Xaxe c'a ri utz* y ri nic'atzin tibij richin queri' re ch'abel re' nucukuba' quic'u'x ri ye'ac'axan y c'o utzil nuq'uen-pe chique. 30 Man tiya' pa bis ri Lok'olej Espíritu richin ri Dios. Rija' c'o pa tak kánima, y ja rija' ri retal chi can xkojcolotej-vi-el chuvech ri mac chupan ri k'ij tok ri Jesucristo xtipe chikac'amic.
31 Tikaya' c'a can rubanic ronojel etzelal. Man itzel tikana' chire jun chic. Man titique' oyoval pa tak kánima, ni man quekabanala' ri man ruc'amon ta roma ri koyoval. Mani riq'uin ronojel kuchuk'a' tikabila' ch'abel roma nikarayij. Man tikabij itzel chique ri ch'aka' chic. 32 Xa can xe ri utz tikabanala' chikachibil ki'. Kojjoyovan. Kojcuyun,§ can achi'el xuben ri Dios chi xucuy kamac roj roma ri Cristo.
* 4:1 Gn. 5:24; Hch. 9:31; Col. 1:10. 4:2 Ga. 5:22. 4:3 Col. 3:14. § 4:4 Ro. 12:5. * 4:5 1 Co. 8:6. 4:7 Ro. 12:3. 4:8 Sal. 68:18. § 4:10 Lc. 24:51; He. 4:14. * 4:11 1 Co. 12:28. 4:12 1 Co. 14:26. 4:13 Col. 2:2. § 4:14 Mt. 11:7. * 4:15 2 Co. 4:2. 4:16 Col. 2:19. 4:17 Ef. 2:2. § 4:18 Is. 44:18; Hch. 17:30. * 4:18 Ro. 1:21. 4:18 1 Ts. 4:5. 4:19 Ro. 1:24; 1 Ti. 4:2. § 4:21 Ef. 1:13. * 4:22 Ro. 6:6; Ga. 1:13; Ef. 4:17; Col. 3:8. 4:23 Ro. 12:2. 4:24 Ef. 2:15. § 4:25 Ro. 12:5; Ef. 4:15. * 4:26 Sal. 4:4. 4:27 Hch. 5:3; Ef. 6:11; Stg. 4:7. 4:28 1 Ts. 4:11. § 4:28 Ro. 12:13. * 4:29 Mt. 12:34-37; Col. 4:6. 4:30 Gn. 6:3, 6; Is. 63:10; Ro. 8:23. 4:31 Col. 3:19. § 4:32 Mt. 6:14; Col. 3:12, 13.