5
Gerasa vãme cʉti maca tʉagʉre ĩ ʉsʉjʉ sãñarãre vãtiare Jesús ĩ bureare queti
(Mt 8.28-34; Lc 8.26-39)
Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ Gerasa vãme cʉti maca tʉjʉ ejayujarã. 2-5 To ĩna ejarone, masa rijariarãre ĩna yujereariavijʉre sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ budiayuju, Jesúre ĩagʉagʉ. Ti vijʉ ñañuju ĩ ñaro. Vãti sãñagʉ̃ ñañuju. To bajiri no yimasiñamagʉ̃ ñañuju. Cojoji me cõmemane ĩ gʉbori sotorire, ĩ ãmorire quẽne siaboayujarã. To ĩna yiboajaquẽne, tʉ̃asure reacõarũgũñuju ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, ʉ̃mʉa, ñamirire quẽne gʉ̃tayucʉ joejʉ vacudirũgũñuju. To bajicõari, masa yujereariavijʉre ñacõari, avasãmecʉcudirũgũñuju. To bajiro bajicudica yigʉ, gʉ̃tarijʉ quediroca vacudirũgũñuju. To bajiro bajiñar'i, sõjʉne Jesúre ĩabʉjacõari, ũmarojayuju. Jesús tʉjʉ ejacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuyuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. 7-8 To bajiro ĩ yiejasere ĩacõari, ado bajiro ĩ ʉsʉjʉre sãñagʉ̃jʉare vãtire yiyuju Jesús:
—Ãni masʉ ĩ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃ budiya mʉ —ĩre yiyuju Jesús.
To ĩ yijare,
—Jesús, masirẽtogʉ̃, Dios macʉ ñaja mʉ. ¿No yigʉ yʉa tʉ vadiati mʉ? “Yʉre gõjanabiobesa”, mʉre yisẽniaja yʉ. Dios ĩ ĩaro rĩjorojʉa, “Rojose mʉ yise vaja, rojose mʉre yibeaja yʉ”, yʉre yiya —Jesúre yisẽniñuju vãti.
To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:
—¿Ñimʉ vãme cʉtiati mʉ? —ĩre yiyuju.
To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju vãti:
—Legión vãme cʉtiaja, jãjarã ñarã ñari —ĩre yicʉdiyuju.
10 To bajiri ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã:
—Gaje sitajʉ ĩnare cõabesa mʉ —Jesúre yiyujarã. 11 Burojʉ jãjarã ecariarã yesea macabañañujarã. 12 Ĩnare ĩacõari, ado bajiro Jesúre yisẽniñujarã ĩna:
—Yʉare mʉ bureajama, õa yeseajʉare yʉare sãjarotiya —ĩre yisẽniñujarã ĩna.
13 To bajiro ĩna yijare,
—Mʉare varotiaja yʉ —vãtiare ĩnare yiyuju Jesús.
To ĩ yirone, masʉ ʉsʉjʉre sãñaboariarã budicoasujarã yuja, ecariarã yesea, dos mil cõro ñarãjʉare sãjaroana. Ĩna sãjarone, buro ũmaroja vacõari, ʉtabʉcʉrajʉ rearoderujacõa tʉjasujarã.
14 Yeseare coderimasa, to bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ũmacoasujarã, ĩna ya macajʉ vana. Tojʉ ejacõari, ti macanare, to yicõari, ti maca tʉ ñarimacarianare quẽne tire gotibatoyujarã. To bajiro ĩna yigotisere ajicõari, Jesúre ĩarã vasujarã ĩna, ti macana jediro. 15 Ĩ tʉjʉ ejacõari, vãtia sãñaboar'ire ĩañujarã ĩna. Sudi sãñacõari, Jesús tʉ rujiyuju. Ĩna bajirore bajiro bajigʉ ñañuju ĩ yuja. Vãtia ĩna sãñajama, tʉoĩamasibecʉ ñañuju maji. Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñañuju yuja. To bajiro ĩ yimasisere ĩacõari, Jesúre bʉto güiyujarã ĩna. 16 Vãtia sãñaboar'i ĩ bajisere, to yicõari, yesea ĩna bajirere ĩariarã, gãjerãre gotiyujarã. 17 To bajiri Jesúre bʉto güirã ñari,
—Vacoasa. Ado mʉ ñasere bojabeaja —ĩre yiyujarã ĩna.
18 To ĩna yijare, tudiacʉ, cũmuajʉ vasãjañuju Jesús. To ĩ bajirone, ado bajiro ĩre yiboayuju vãtia sãñaboar'i:
—Mʉ rãca bʉto varʉaja yʉ quẽne —ĩre yiboayuju.
19 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:
—“Yʉ rãca vadibesa. Mʉ ya vijʉ tudiasa. Dios yʉre ĩ ĩamaijare, ĩ masise rãca yʉ ʉsʉjʉ sãñarãre vãtiare bureami Jesús”, mʉ yarãre ĩnare yigotiba —ĩre yicʉdiyuju Jesús, vãtia sãñaboar'ire.
20 To bajiro ĩ yijare, ĩ yarã tʉjʉ tudicoasuju ĩ. Tudiejacõari, Decápolis vãme cʉti sita ñarimacarianare, Jesús ĩ yirere goticudiyuju. To bajiro ĩ yigotisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna masa, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari.
Jairo macore Jesús ĩ catiore queti
(Mt 9.18-26; Lc 8.40-56)
21 Jesús, tudijẽacoasuju quẽna, gajejacatʉajʉ. Ʉtabʉcʉra tʉjʉ ĩ ñaro jãjarã masa rẽjañujarã. 22 To bajirone, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ quẽne ejayuju, Jairo vãme cʉtigʉ. Jesúre ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuyuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. 23 To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:
—Yʉ maco bajirocaco yimo. So tʉ ejacõari, sore mʉ moaĩajama, caticoarʉocomo —Jesúre ĩre yiyuju.
24 To bajiro Jairo ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyasuju Jesús. Jãjarã masa ĩre sʉyacõari, no bajiro yi vamasiña manojʉ vasujarã ĩna. 25 To bajiro ĩna bajiro vatoajʉre sĩgõ, gãmorõmi cʉtigo ñañuju so. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari gãmogõre bajiro bajicõarʉ̃mʉri cʉtirũgũñuju so. 26 Jãjarã ʉco yirimasa sore ĩna ʉco yire vaja, vaja yigo, gãjoa so cʉoboarere ĩnare ĩsijeocõañuju. To bajiro ĩnare so yiboajaquẽne, bʉtobʉsa bajiyuju so. 27-28 To bajiri gãjerãre Jesús ĩ catiore queti ajirio ñari, jãjarã masa vatoajʉ Jesúre sʉyasuju so. “Jesús sudiro moaĩarʉaja yʉ. Ti rĩne bojaja yʉ. To bajiro yʉ yijama, quẽnaejacoarʉocoja yʉ”, yiyuju so. To bajiro yirio ñari, Jesús sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ sudirore moaĩañuju. 29 So moaĩarirĩmarone, gãmogõre bajiro so bajiñaboare tʉjasuju. To bajiri, “Quẽnaejacoajʉ yʉ”, yimasiñuju so yuja. 30 So moaĩarone, “Yʉ masise sʉorine quẽnaejacoajamo”, yimasicõañuju Jesús. To bajiri jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro masare sẽniĩañuju ĩ:
—¿Ñimʉ yʉ sudirore moaĩari? —ĩnare yisẽniĩañuju.
31 To ĩ yirone, ĩ buerimasa ado bajiro yiyujarã ĩna:
—¿No yigʉ, “Ñimʉ yʉre moaĩati”, yati mʉ? Mʉ tʉjʉ jãjarã ñaja yʉa, mʉre moaĩarã —ĩre yiyujarã ĩna.
32 To ĩna yiboajaquẽne, ĩre moaĩagʉ̃re ĩamacañuju Jesús. 33 “Ĩre moaĩagõne, quẽnaejacoajʉ yʉ” yimasigõ ñari, nanagõne, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, gʉsomuniari tuetuyuju so. To yicõari, ñajediro so bajirere Jesúre gotiyuju. 34 To so yirone, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús:
—Yʉ maigõ, “Ĩ sudi gajare yʉ moaĩajama, ĩ masise sʉorine quẽnaejacoarʉocoja yʉ” yitʉoĩagõ ñari, quẽnaejacoajʉ mʉ. To bajiri, “Quẽnaejacoajʉ”, yitʉoĩa variquẽna vasa mʉ —sore yiyuju Jesús.
35 To bajiro sore ĩ yiñarone, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ Jairo vãme cʉtigʉ ya viana ejayujarã. Ejacõari, ado bajiro Jairore gotiyujarã:
—Mʉ maco bajirocacoamo. No yirã gotimasiorimasʉ ĩ vasere bojamenaja mani yuja —Jairore yiyujarã ĩna.
36 To ĩna yiboajaquẽne,
—Tʉoĩasʉtiritibesa mʉ. Yʉ masisejʉare tʉoĩacõa ñaña —ĩre yiyuju Jesús.
37 To yicõari, gãjerãre sʉyarotibesuju Jesús yuja. Pedro, Santiago, ĩ bedi Juan, ĩna idiarãrene sʉyarotiyuju. 38 To yi, vanane, Jairo ya vijʉ ejayujarã. Tojʉ ejana, ĩna ĩajama, ĩ maco so bajirocacoajare, bʉto otiñañujarã ĩna, ti vi ejariarã. 39 Ĩna otiñarivijʉre sãjaejacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju:
—¿No yirã otiati mʉa? “Bajirocacoajamo” mʉa yiboago, bajirocabecomo. Cãnigõ yigomo —ĩnare yiyuju Jesús.
40 To ĩ yisere ajicõari, ĩre ajayujarã ĩna, “Bajirocacoasumo” yimasirã ñari. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ĩnare budirotiyuju Jesús. Ĩnare budiroticõari, bajirocario jacʉare, to yicõari, ĩre sʉyarãre quẽne, ũmato jãjasuju Jesús, bajirocario so ñarisõajʉ. 41 Ĩnare ũmato jãjacõari, so ãmore ñiañuju Jesús. To yigʉne, ado bajiro sore yiyuju:
—Talita cumi —sore yiyuju. (“ ‘Daquego, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña’ mʉre yaja yʉ” yire ũni ñañuju.)
42 To ĩ yirirĩmarone, quẽna tudicaticõari, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ vasuju so yuja. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari tʉsaco ñañuju so. So tudicatisere ĩacõari, no yimasibesujarã masa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. 43 Sore catiocõari,
—Sore ĩ catiosere gãjerãre gotibetimasucõama —ĩnare yiyuju Jesús. To yicõari, —Bare sore ecaya mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.