15
“Socase me ñaja Cristo ĩ tudicatire”, yire queti
Yʉ mairã, quẽna Cristo ĩ bajirere mʉare yʉ gotimasiosʉocatire mʉa tuditʉoĩasere bojaja. Tire ajicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñacoacajʉ mʉa. To bajicõari, “Pablo ĩ gotirore bajirone yiyumi Cristo” mʉa yitʉjabetijama, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios. To bajiboarine, mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, mʉare yirẽtobosabetirʉcʉmi Dios.
Ti oca ñamasuse, Cristo yʉre ĩ goticati ñacajʉ. Ado bajiro bajiaja: Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone rojose mani yise vaja manire rijabosayumi Cristo. Ĩre ĩna jajusĩaro bero, ĩre yujeyujarã ĩna. To bajiboarine, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone ĩre catioyumi Dios. To ĩ yijare, tudicaticõari, Pedrore ruyuaĩoñuju Cristo. Bero, ĩ buerã ñariarã cõrore ruyuaĩoñuju quẽna. Bero, gãjerã quiniento rẽtoro ñarãre ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ruyuaĩoñuju Cristo. To bajiri, jãjarã caticõama maji, to bajiro ĩ bajirere ĩariarã. Gãjerãma, rijareacoasuma. Bero, Santiagore ruyuaĩoñuju. Bero, ĩ ocare ĩ gotiroticõariarã jedirore ruyuaĩoñuju.
Ĩnare ĩ ruyuaĩoriaro bero, yʉre quẽne ruyuaĩocami. Ĩre yʉ ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro, “Cristore ajitirʉ̃nʉrocʉ ñagʉ̃mi”, yʉre yimasibeticama masa. Gãjerã Cristo rãca ñacõari, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉriarore bajiro ĩre ajitirʉ̃nʉbeticajʉ yʉ maji. Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre bʉto rojose ĩnare yisʉyacacʉ ñari, Cristo ocare gotigʉ ñaboarine, ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ. Gãjerã ĩ ocare ĩ gotiroticõariarã ñaama ñamasurãma. 10 To bajiboarine Dios, yʉre ĩamaicõari, Cristo sʉorine ĩ ocare yʉre gotiroticõañumi. Quẽnaro yʉre ĩ yijare, quẽnaro ĩre moabosaja yʉ. To bajiri, “Ĩre gotirotiboacajʉ yʉ”, yʉre yibecʉmi. Gãjerã Cristo ĩ oca ĩ gotirotiriarã rẽtobʉsaro gotimasiorũgũaja yʉ, “Jãjarãbʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñato” yigʉ. Yʉ masune yigʉ me yaja. Yʉre ĩamaicõari, quẽnaro yʉre ejarẽmorũgũgʉ̃mi Dios. 11 Cristo ĩ bajire yʉ gotijama, gãjerã Cristo ĩ gotirotiriarã ĩna gotijaquẽne, no yibeaja. Jediro mʉare yʉa gotise, ti rĩne ñacõaja, mʉa ajitirʉ̃nʉcati.
“Mani rijato bero, quẽna mani tudicatibetijama, vaja maniboroja Cristore mani ajitirʉ̃nʉse”, yire queti
12 To bajiri, “Ĩ rijato bero ĩre catioyumi Dios” yʉa yigotise ti ñaboajaquẽne, mʉajʉama, ¿no yirã “Bajireariarã, tudicatimenama”, yati mʉa? 13 To bajiro mʉa yisere quẽnaro tʉoĩaña mʉa: Tudicatire ti manijama, Cristo quẽne tudicatibetiborimi. 14 Cristo ĩ rijato bero, Dios ĩre ĩ catiobetijama, ĩ oca masare yʉa gotise, vaja maniboroja. Ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉse quẽne, vaja maniboroja. 15-16 To bajiri, Dios Cristore ĩ tudicatiobetijama, socasere Dios ĩ gotiroticõarãre bajiro bajiborãja yʉa. “Bajireariarã tudicatibeticõato” ĩ yijama, Cristore quẽne ĩre tudicatiobetiborimi Dios. 17 “Tudicatibetirimi Cristo” mʉa yitʉoĩajama, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉse, vaja maniboroja. Rojose mʉa yisere mʉare masiriobetiborimi Dios. 18 To bajicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉriarã quẽne, tudicatio ecomenare bajiro bajirãma bajireariarã, Cristo ĩ tudicatibetijama. 19 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, mani tudicatibetijama, ĩre ajitirʉ̃nʉmena ĩna sʉtiritiro rẽtoro tãmʉoborãja mani.
20 Ado bajirojʉa bajiaja: Cristo ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre catioyumi Dios. To bajiri ĩ ñagʉ̃mi, rijacoaboarine, quẽna tudicaticõari, rijabetirocʉ ñasʉogʉma. To bajiro ĩ bajijare, “Mani quẽne ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, rijacoaboarine, ĩre bajiro quẽna tudicatirʉarãja”, yimasiaja mani. 21 Sĩgʉ̃ sʉorine masa bajireare ñasʉoyuja. To bajiboarine, quẽna sĩgʉ̃ sʉorine bajireacoaboarine, tudicatire ñasʉoyuja. 22 Ado bajiro bajiaja: Adán ñamasir'i jãnerabatia ñari, rijarʉarãja mani. To bajiboarine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩ yarã mani ñajare, manire catiorʉcʉmi Dios. 23 Cristo ñagʉ̃mi rijacoaboarine quẽna tudicatisʉor'i. To bajicõari, adigodojʉ ĩ tudiejaro, ĩre ajitirʉ̃nʉriarã tudicatirʉarãma. 24 To bajiro ti bajirone, adi macarʉcʉro jedirʉaroja. Ĩre ĩaterã ñaro cõrone ĩna rotiboasere ĩnare yirotibetirʉcʉmi Cristo. Adigodoana rojose yirotirã, õ vecana rojose yirotirãre quẽne ĩnare yirotibetirʉcʉmi. To yigajanocõari, ñajediro, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩ jacʉ Diojʉare ʉjorʉcʉmi, “Ñajediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarũgũrʉcʉja mʉ” yigʉ. 25 Cristo ado bajiro yirocʉ ĩ ñajare, “To bajirone bajirʉaroja”, mʉare yaja yʉ: Cristo ĩ jacʉre ĩ ʉjoroto rĩjoro, ĩ rotiñarirodone, ĩre ĩaterã ñaro cõrone ĩna rotiboasere ĩnare yirotibetirʉcʉmi. 26 Ĩre ĩaterã ĩna rotiboasere yirotibeticõari, quẽna masa ĩna bajirease quẽne bajibetirotirʉcʉmi Cristo. To bajiri ĩre ajitirʉ̃nʉrãrema, jʉaji rijare manirʉaroja. 27 Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone jediro ʉjʉ ñarocʉre Cristore cũrʉcʉmi Dios. Bajigʉjʉma, ĩ jacʉre rotigʉ me ñaami Cristo. 28 To bajiri, ĩre ĩaterã ñaro cõrone ĩna rotiboasere ĩnare yirotibeticõari, jedirore rotigʉ ñarʉcʉmi Cristo. Tirʉ̃mʉne ĩ rotimasirotire ĩ ʉjorere ĩre tudiĩsirʉcʉmi, ĩ jacʉre, “Ñajediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉja mʉ” yigʉ.
29 “Bajireariarã tudicatimenama” sĩgʉ̃ri mʉa yisere tʉoĩacõari, gajeye mʉare gotirẽmorʉaja yʉ. ¿No yirã, bajireariarã, oco rãca bautiza ecobetiriarãre tʉoĩacõari, “Ĩnare bautiza ecobosato mani”, yati mʉa? Bajireariarã ĩna tudicatibetijama, oco rãca ĩna bautiza ecore vaja maniboroja ti. 30 Gãjerãre Cristo ĩ bajirere yʉa goticudise quẽne, vaja maniboroja ti. Tire yʉa goticudijare, rojose yʉare ĩna yirʉase ti ñaboajaquẽne, goticudicõa ñaja yʉa. Bajireariarã ĩna tudicatibetiboajaquẽne, ¿no yirã to bajise yicõa ñati yʉa? 31 Yʉ mairã, riojo mʉare gotiaja yʉ. Bʉto yʉre ĩna sĩarʉajare, tocãrãcarʉ̃mʉne tire tʉoĩarũgũaja. To bajiboarine, tire yʉ tʉoĩaro cõro yʉ goticati sʉorine Jesucristo mani ʉjʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsere tʉoĩavariquẽnarũgũaja. 32 Adoana, Efeso macana yʉre ĩatecõari, bʉto rojose yʉre ĩna yirʉaboajaquẽne, tone goticõa ñacajʉ yʉ. Bajireariarã ĩna tudicatibetijama, yʉ goticati vaja, vaja bʉjabetibogʉja yʉ. Mani rijato bero, mani tudicatibetijama, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩaroti ñaboroja. Ado bajiro tʉoĩarãma ĩna: “Mani bajireacoajama, tudicatimenaja mani” yitʉoĩarã ñari, “Mani bojarore bajiro yito mani”, yitʉoĩarãma.
33 To bajiro ĩna yisere ajitirʉ̃nʉbesa. “Rojose yirã rãca mʉa baba cʉtijama, quẽnaro yirã ñaboarine, ĩnare bajiro rojose yirʉarãja mʉa quẽne” yirere masiritibesa. 34 “Mani rijato bero, tudicatimenaja mani” mʉa yitʉoĩaboasere to cõrone tʉoĩatʉjaya mʉa. To yicõari, rojose mʉa yisere quẽne yitʉjaya. “Rojose yirã rãca baba cʉtibesa”, mʉare yibʉ yʉ, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri Diore masimena ĩna ñajare. Tire mʉare gotiaja yʉ, yʉ gotisere ajicõari, mʉa tʉoĩabojonerotire yigʉ.
Rijacoaboarine, quẽna mani tudicatiroti queti
35 “Mani rijato bero, tudicatiroti ñaja manire” mʉare yʉ yiboajaquẽne, sĩgʉ̃ri ñarãja mʉa ado bajise sẽniĩarã: “Bajireariarã ñaboarine, ¿no bajiro tudicatirãda? To yicõari, ¿no bajiro rujʉ cʉtirãda?”, yʉre yisẽniĩarãja mʉa. 36 To bajiro yʉre mʉa sẽniĩajama, quẽnaro tʉoĩamasimena yirãja mʉa. Ado bajirojʉa bajiaja: Ote mani otejama, joeaye boacoatoja. To bajiboarine, jubeayejʉa judiroja. 37 Trigo aje, gajeye mani otejama, rujʉ jediro me oteaja mani. 38 Mani otero bero, “Ote ti ñarore bajirone judiato” yigʉ, tire judirotimasigʉ̃mi Dios. Trigo aje ti ñajama, trigo judirʉaroja. 39 Gajeyere quẽne tʉoĩaña: Mani catirã, jediro ricati rĩne rujʉ cʉtiaja mani. Masa, vaibʉcʉrã, minia, vai quẽne ricati rĩne rujʉ cʉtiama. 40 Õ vecana quẽne, ricati rujʉ cʉtirãma. “Õ vecana ñato” yigʉ, ĩnare rujeoyumi Dios. To bajirone bajiaja, adigodoaye quẽne. “Adigodoaye ñato” yigʉ, tire rujeoyumi Dios. To bajiri ricati ñaja ti. Ricati ñaboarine, quẽnase rĩne ñacõaja. 41 To bajirone bajiaja ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususere quẽne. Ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ busuro cõro me busuami ñamiagʉ quẽne. To bajicõari ñamiagʉ muiju ĩ busuro cõro me busuama ñocoa quẽne.
42 To bajirone bajirʉarãja mani. Mani rijato bero, quẽna tudicaticõari, ricati rujʉ cʉtirʉarãja mani. Mani rujʉrire gãjerã ĩna yujero bero, boacoatoja. To bajiboarine, bero ricati rujʉ Dios manire ĩ ĩsirotijʉama, rijabetirotirujʉ ñarʉaroja. 43 Mani rujʉ boarotirujʉ ñaja. To bajiboarine, bero Dios manire ĩ ĩsirotirujʉjʉama, no yimasiñamani rujʉ ñarʉaroja. 44 Mani rujʉ, “Adigodojʉ ñato” yigʉ, Dios ĩ rujeoriarujʉ ñaja. To bajiboarine, bero Dios manire ĩ ĩsirotirujʉjʉama, “Yʉ rãca quẽnaro ñarʉarãma” yigʉ, manire ĩ ĩsirotirujʉ ñarʉaroja.
45 Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Adán ñamasir'ire ĩ catirotire ĩre ĩsimasiñuju Dios”, yigotiaja. Adán beroagʉ ñaboarine ĩ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami Cristo. Ĩne ñaami ĩre ajitirʉ̃nʉrã, rijacoaboarine, tudirijayamanire ʉjogʉ. 46 To bajiro ti bajiboajaquẽne, ĩ rãca õ vecajʉ ñarotirujʉ mere manire ĩsisʉoyumi. To bajiro ĩ yiro bero, õ vecajʉ ĩ rãca mani ñarotirujʉre manire ĩsirʉcʉmi. 47 Adán ñamasir'ire sitane rujeomasiñuju Dios. To bajiri adigodoagʉ ñamasiñuju ĩ. Bero vadir'i, Cristojʉama, õ vecajʉ vadir'i ñañuju. 48 Adigodoana Adán ñamasir'i rujʉ cʉtiriarore bajiro rujʉ cʉtiaja mani. To bajirone bajirʉaroja, manire Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Cristo, rijacoaboarine, tudicaticõari, ĩ rujʉ cʉtiriarore bajiro rujʉ cʉtirʉarãja mani quẽne.
49 Adigodoana Adán ĩ rujʉ cʉtimasiriarore bajiro rujʉri cʉtirã ñaja mani. To bajiboarine, Dios tʉjʉ ejacõari, Cristore bajiro rujʉ cʉtirʉarãja mani.
50 Yʉ mairã, ñamasusere mʉare gotigʉ yaja yʉ: Ado mani rujʉ cʉtisema Dios tʉjʉ ñarotirujʉ me ñaja. Gaje rujʉ, rujʉ cʉticõari, Dios tʉjʉ ñarʉarãja. 51 Quẽnaro yʉre ajiya mʉa. Masa ĩna masibeticatire mʉare gotigʉ yaja yʉ: Cristo ĩ tudiejaro, ĩre ajitirʉ̃nʉrã jediro rijajedibetiboarine, sĩgʉ̃ rʉyabeto gaje rujʉ, rujʉ cʉticoarʉarãja mani. 52 Trompeta vãme cʉtijʉ, ĩna jutibʉsiorone, guaro cajea bibitariarore bajirone bajireariarã, tudicaticõari, rijabetirotirujʉ, rujʉ cʉtirʉarãma. To bajiro ĩna bajirone, mani quẽne bajireamenane Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, gaje rujʉ, rujʉ cʉtirʉarãja mani. 53 Ado bajiro ti bajijare, to bajiro bajiroti ñaja: Mani rujʉ cʉtise, rijacõari, boaroti ñaja. To bajiri rijabetirotirujʉjʉare, rujʉ cʉtiroti ñaja. 54-55 To bajiro mani rujʉ cʉtirone, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro bajirʉaroja. Ado bajiro gotiaja: “Rijaroti ñaboasere reajeorʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yijare, ĩre ajitirʉ̃nʉrã, tudirijabetirʉarãma. To bajiri, no yirã ĩna bajirotire güimenama”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 56 Dios ĩ rotimasiriarore bajiro yimena ñari, rojose tãmʉorʉarãma. To bajiro bajiroti ti ñajare, ĩna bajirearotire güirãma masa. 57 To bajiboarine, mani ʉjʉ Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, mani bajirotire güibeaja mani. Tire tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yito mani.
58 To bajiri Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja mʉa, yʉ mairã. To yicõari, mʉa yimasiro cõro Dios ĩ bojasere yirũgũña. “Ñajediro Dios ĩ bojase mani yijama, quẽnaro manire yirʉcʉmi” yitʉoĩacõari, to bajiro yirũgũña.