5
5:1-12 Iesu Otova Vitia Minono Riria Re.
(Luk 6:20-23)
Avore, Iesu aná natofo jede gerurie-gea, umó aria vitia, ooto diva asumbuturie. Aghade, unda ambo nimbi undava desiturieta, umó tutuno ea, númane iruguturota, eghá ririe,
“Dibe durumugari enembonu God kaifa* eta rouvia-du,
gangoro egegari-du rere.
+Jii rirota vitia enembodu rere, God na númane tavo tatau aita rouvia-du,
gangoro egegari-du rere.
+Durumugea vitia enembodu rere. God donu be gajiturota utaita riria-nu ambova baita rousua-du,
gangoro egegari-du rere.
+God da uno egegaita baimana itatama eta rousua enembodu rere.
God na númandu taubana jojabe utota bubugaita rousua-du,
gangoro egegari-du rere.
Kokomanami mema bouvu utota nundubea gia doadua enembodu rere.
Irurari feferava God na númanda dinunu beago, nundubea gia doa sonembaita rouvia-du,
gangoro egegari-du rere.
+Neno roo simbugea vitia enembodu rere.
Númane ambova God da dibeva jiria, umó dibe mokomi gigigaita rousua-du,
gangoro egegari-du rere.
Siriri utari kakatodu rere,
ambova God na númandu, ‘Anda sasingu re,’ raita rouvia-du,
gangoro egegari-du rere.
10  +God da uno eta rousua enembodava
gitofomi mema bouvu ututa rousua-du rere.
God na númane kaifa eta rouvia-du,
gangoro egegari-du rere.
11  +Nímane avona amó gaabee egegadora-du, natofomi nímandu tauga kavavana dibe beva regegadua o mema bouvu nímandava utadua o nímanda tamova gaga gavera regegadua-du, gangoro egegadi rere!
12  +Feroveta seibe nímanda dibe kena fufuguturia-dava beago, mema bouvu dabako aghagonu ututurie. Tago, nímanda mino jojabe uutuva vitia-nu utota baita rosora-du gangoro egegadi rere.
5:13-16 Ireri Ungá Unanaghada Gaga Re.
(Mak 9:50; Luk 14:34-35)
13  +Nímane ená endava vitia enemboda ireri aghago re. Tago, ireri musisi ea, sororo ea ya vivi sidara adua mo, daiyagha ata-gea, unda vivi rekago siroradu? Umó rekago eini-eini dumeniva jijimu ari jo inono irambi re. Amindu fugota, enemboda ekami fatia dasaita rouvie.
14  +Bogu naa ooto itiva dighiaveta, enembo gigigeta rousua aghago, nímane ená endava vitia enemboda unana aghago ea vitera-du, nímandava unana bubugaita rousue. 15  +Aghago, enembo eini avona jo nanefa dungea bua, ovumi afuregambi aita rouvie. Tago, aná nanefa dungea bua, unda nanefa jirari sinakefiva itota, aná kambova enembo nanjogodu unana utaita rouvie. 16  +Gari dabako aghago, nímanda ari taubana manenu gerurota, Afa uutuva vitia-nu raga regegari-du rirota, do-gea, nímanda unana enemboda dibeva janimboe!”
5:17-20 Iesu Agho Darida Bee Ata, Isagha Ari-Du Furia-Da Gaga Re.
17 “Amó, Agho Dari Moses da gefiria, kotú gaga nanjogo feroveta maneda gegembuguturia-nu, jo seghaita furambi re. Tefo, númane donu riria-da bee ata sirorari-du etere. 18  +Amó nímandu gaa bee rere, uutude endade sidara aita rouvia-da dibeva eini-eini nanjogo Agho Dariva gembari vitia, itoko eini jo sidara ambi aita rouvie, anada bee dano siroraita rouvie. 19 Enembo eini avona ená agho dari ijoko eini bejuturota, unda komana eini aghá ari-du irugadua mo, uutuva God da natofo* kaifa ariva, umó aná ijoko bee aita rouvie. Tago, umó avona ená agho dari ea gerurota, enembo aghá ari-du irugadua, umó uutuva God da natofo kaifa ariva, jojabe aita rouvie. 20 Amó nímandu rere, nímanda aito fugari jo Moses da Gaga kaifa ari, kotú Irugari Kakatoda* aito fugari serigambi adua mo, nímane uutuva God da natofo kaifa ariva jo terambi aita rosoravore.
5:21-30 Neno Akuago Auve-degea Riria Gaga Re.
(Luk 12:57-59)
21  +God na gaga seibe mambube manedu riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Mania enembo eini data amburauveta, atá enembo avona enembo eini data amburadua, aná embó irurea, anada bouvu utota, itatama aita rouvie.’ 22 Tago, amó nímandu eghá rere, enembo avona unda jamenade neno akuago adua mo, aná embó irurea, anada bouvu utota, itatama aita rouvie. O avona unda jamenadu tauga kavavana radua, aná embó bua kanisera* maneda dibeva koto aita rousue. O ‘Indava taubana eini tefo re!’ radua mo, aná embó sei aná ari akokogo mino utari kambesi unda ivarida utuvako bee ea vitie.
23 Amindu rea, imó avona inda vesa dungari farova itaita urota, inda jamenadu ari akuago eini urera-nu nundubadora mo, 24 inda vesa aná faro dibeva doa, sei kaverea ii, inda jamenadava inda ari akuago isagha ea doa kaverea fu, inda vesa God dava utadi!
25 Gaga eini mo, inda komanagha besiga ata, imonu koto aita radua mo, koto kambesiva bubambi-da dibe kena emboro rorova irurota, inda komanagha gaga rea simbuge! Aghá ambi adora mo, imó bua irurari katoda ingova utota, unona imó bua dibura kaifa kakatoda ingova utota, bua diburava gajaita rouvie. 26 Amó nímandu gaa bee rere, imó diburava irirota, irurari katomi guri donu utari-du radua-nu, dano utua sidara adora mo, imó doata kaverea bubaita roravore.
27  +God na gaga seibe riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Mania komana einida evetu o embógha viro kombo ata!’ 28 Tago, amó nímandu eghá rere: enembo avona evetu eini gerurota, muu undadua, aná dara re. Aná embó seibe unda neno roomi komanada evetugha viro kombo etue. 29  +Amindu inda dibe ingo bee kenami ata, imó ari sembago adora mo, gunjia bua doa fuge! Anada bee mo, inda tamoda fatu eini doadora, aná taubana re. O anami ata, inda tamo dano fugota, ivari akuagova voradua, aná akuago re. 30  +Dabako aghagonu, inda ingo beemi ata, imó ari sembago adora mo, tafugea fuge! Anada bee mo, inda tamoda fatu eini doadora, aná taubana re. O ingo anami ata, inda tamo dano fugota, ivari akuagova voradora, aná akuago re.
5:31-32 Embómi Evetu Doarida Gaga Re.
(Matyu 19:9; Mak 10:11-12; Luk 16:18)
31  +God na gaga seibe riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: enembo eghá reaveta ningita rosoravore, ‘Embó avona, unda evetu doaita nundubadua mo, umó bee dodu unda evetu doaita rouvia-da ingiso gembua evetudu utota bata-gea, ninengota yaita rouvie.’ 32  +Tago, amó nímandu eghá raita rore, ‘Embó avona unda evetu komanada embógha viro kombo kasava ambi irirota, dinunu dumenidu rea, umó doata, rekago vai adua, aná aghá aita rouvia embómi ata, God da dibeva aná evetu viro kombo kasava ari evetu aghago aita rouvie. Dabako aghago aná baitura avonu yagera adua, umó beago, God da dibeva kasava viro kombo ari embó aghago aita rouvie.’
5:33-37 Gaa Bee Nuenembo Rarida Gaga Re.
33  +Amó rekago rere, God na gaga seibe mambube manedu riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Mania nímanda be anogha gajiturera-nu, bebejegata! Nímane Jojabeeda ragarova be anogha gajiturera, aná kaifa ea goghó egege!’ 34  +Tago, amó nímandava raita rore. Mania komanami inda gaganu gaabee ari-du rirota, avoda ragarova be anogha gagajegata! Uutuda ragarova jo be anogha gajambi aita rosoravore. 35  +Kotú endada ragarova beago mania be anogha gagajegata! Aná God da eka jirari kambesi re. Kotú, mania Jerusalem da ragarova be anogha gagajegata! Aná Kini Jojabeeda bogu naa re. Jo inda tofo irambi re. 36 Kotú mania indufa inda beforoda ragarova be anogha gagajegata! Anada bee mo, imó jo ata, fouma eini bondero vitari inono irambi re. 37 Avoreta, tumanadu gaa bee nuenembo rege, enembo imó gaabee egegoe! Amindu ‘Avore’ radora mo, aghá ege! O ‘Tefo’ radora mo, mania aghá ata! Enembo inda gaga gaabee ari-du, avoda ragarova be anogha gajeta rora-da nundubari, aná Satan davareta futa rouvie.
5:38-42 Indava Daiyagha Ata-Gea, Mino Arida Gaga Re.
(Luk 6:29-30)
38  +God na gaga seibe riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Avona unda komanada dibe ga soiki adua, mino unda ga soiki ege! Kotú avona unda komanada di data boradua, mino unda dege, boroe!’ 39 Tago, amó nímandu eghá raita rore. Enembo avona indú sembago adua mo, mania mino ata! Enembo einimi imó ingo bee kena ofova dadua mo, kavere-gea, yoveniva beago dae! 40 Kotú, enembo eini imó bua ya, koto urota, inda asugari tuvanu baita radua, do-gea etova asugaride dano bae! 41 Kotú enembo avona unda eini-eini fumbua, roo mendó dabako yari-du radua, fumbua roo mendó ungagha ii! 42 Kotú enembo indava eini-eini einidu benunu adua, aná utu! Kotú enembo eini avona indava eini-eini donu bua jijimu ea utaita radua mo, do-gea bae!
5:43-48 Gitofo Neno Barida Gaga Re.
(Luk 6:27-28, 32-36)
43 God na gaga seibe riria-nu, nímane tanana ea vitera, aná evere: ‘Inda komana tẽtãnu neno rururota, inda gitofonu injigha ege!’ 44 Tago, amó nímandu eghá rere. Nímanda gitofo neno rururota, nímandu bouvu mema ututuradua enembodu, benunu egege! 45 Aghá egegadora, nímanda Afa, uutuva vitia-mi enembo sembagode taubanadedu fefera utuaveta janimbeta rouvia, kotú boruma beago taubanade sembagodedu utuaveta voreta rouvia, aghagonu urota, unda sasingu bee aita rosoravore. 46 Atá, nímane takesi bari kakatoda eta rousua aghagonu urota, enembo nímane neno rururadua nuenembo neno bubugadora, bee dodu God anada mino eini utadu? 47 Dabako aghago, nímanda ikoko mendi nuenembo ghanena ea, numonde uumo egegadora, nímane jo Afada Gaga ningambi enemboda aito fugari itoko serigambi egegaita rosoravore. 48  +Nímanda Afa uutuva vitia-dava dinunu eini tefo bee tefo re. Amindu rea, nímane beago aghagonu egegadi rere!”
* 5:3 Ii, Gaga Isuri Ari Kambesi anava, gaga dumeni gaga Natofo da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi! + 5:4 Is 61:2 + 5:5 Ps 37:11 + 5:6 Is 55:1-2 + 5:8 Ps 24:3-4 + 5:10 1 Pi 3:14 5:10 Ii, Gaga Isuri Ari Kambesi anava, gaga dumeni gaga Natofo da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi! + 5:11 1 Pi 4:14 + 5:12 2 Chr 36:16; Eka 7:52 + 5:13 Mak 9:50; Luk 14:34-35 + 5:14 Jon 8:12; 9:5 + 5:15 Mak 4:21; Luk 8:16; 11:33 + 5:16 1 Pi 2:12 + 5:18 Luk 16:17 + 5:21 Ex 20:13; Deut 5:17 + 5:27 Ex 20:14; Deut 5:18 + 5:29 Mat 18:9; Mak 9:47 + 5:30 Mat 18:8; Mak 9:43 + 5:31 Deut 24:1-4; Mat 19:7; Mak 10:4 + 5:32 Mat 19:9; Mak 10:11-12; Luk 16:18; 1 Ko 7:10-11 + 5:33 Lev 19:12; Num 30:2; Deut 23:21 + 5:34 Jem 5:12; Is 66:1; Mat 23:22 + 5:35 Is 66:1; Ps 48:2 + 5:38 Ex 21:24; Lev 24:20; Deut 19:21 5:41 Enava roo mendó reiria, Iesu Rom enemboda gavanada agho darinu nundubuturota, mile dabako kotú miles ungagha ririe. Rom enemboda mene-mene ari kato unomi rasueta, naa embó einimi sonembea, aná mene-mene ari katoda eini-eini fumbua bua mile dabako yasue. + 5:48 Lev 19:2; Deut 18:13