22
22:1-14 Neno Dano God Du Ututugasira-da Kasia Re.
(Luk 14:15-24)
Iesu tutuno ea, rekago númandu kasia gaa dumeni rirota, eini eghá ririe, “Enembo God unda natofo* kaifa eta rouvia-va terari, aná eghá re. Kini eini unda mendida evetu yagera arida banau simbugetue. Aghá ea, unda banauva furari-du aghi jufiria enembonu rata fufugari-du rea, unda sabua* kakato ninengetueta igigetue. Tago, aná enembo furari injigha egegetue. Etua-du, unda sabua kakato dumeni ninenguturota, eghá retue, ‘Númane avona fufugari-du aghi jumbera enembodu, eghá regege, “Amó anda banau simbugetore. Anda oka burumakau anamaka kotú memendi korodugo mane dea burea, eini-eini dano simbugea, sidara etore-gea, yagera ari banauva fufugari-du rere!” ’
Tago, fufugari-du retua enembo, númane gaa ningambi númanda uno burova seserigetue. Eini aayova iyeta, eini unda gugua-ghayafami guri ata sirorari-du iye. Aghá egegetueta, dumenimi erea, unda sabua kakato nandia, númandu mema ututuguturota, dedegetueta, ambubugetue. Aghá egegetua-du, kini neno bee sembago etue-gea, unda mene-mene ari kakato ninengetueta iya, unda sabua kakato dedegetueta ambubugetua enembonu, detueta ambubugetueta, númanda bogu naa dudungegetueta, evia sidara etue. Anada ambova, unda sabua kakatodu retue, ‘Yagera ari banau aná simbugetore. Tago, banauva fufugari-du retora enembo dano akokogo re. Eini jo furá anda banau undari inono irambi re. Amindu igige, emboro jojabeva desea irota enembo nanjogo gigigadora-nu, aghi egege, anda banauva fufugoe!’ 10 Aghá retua-du, unda buro kakato iya, emborova jijireguturota, númanda gigigetua enembo, taubanade akokogode dano bieta fufugetua-mi, aná yagera ari banauda kambo esega enembomi beda etue.
11 Aghade, aná kini unda esega enembo ghanena aita rea, etia terua gia tanana etua mo, anava embó eini etia, umó jo yagera ari banauva furarida asugarinu asugambi re. 12 Aghá gie-gea, undava uriga eghá etue, ‘Mambu, imó daiyagha banauva furarida asugarinu jo asugea, enava furambi eto?’ aghá retue-tago, umó gaga mino donu jo rambi re. 13  +Aghade, Kini unda buro kakatodu retue, ‘Unda eka ingo bundia isaghava fufuge-gea, bingoiva vorea, memagha diitu kirisa-karasa urota, jii rirota iroe!’
14 Anada bee mo, God na enembo oruabe aghi eta rouvie. Tago, dabako ungagha aghago terari-du gategeta rouvie.”
22:15-22 Sisar Du Takesi Ututugasira-da Gaga Re.
(Mak 12:13-17; Luk 20:20-26)
15 Aghá riria-du, Moses da Gaga Kaifa kakato* aria, danode desea, ya Iesu kuvirota, gaga sembago rasueta, umó bua koto arida emboro sirorasua-nu nundubuturota, manaka gaegeguturie. 16 Aghá rea, númanda ambo nimbi dumeni Herot da noni dumenide dano ninenguturieta aria, Iesu du eghá regeguturie, “Irugari kato, námane gigigeta rosore, imó embó taubana bee re. Aghá-gea, imó God da Gaga bee nuenembo irugea goghó eta roravore. Enembo, kokotofu ra, o makasi enembo ra, imó danode inonova buta roravore. 17 Amindu, inda nundubari rege, niningigore, namonde anda Agho Darimi reiria mo, daiyagha egega? Namonde anda gitofo Rom enemboda kotofudu takesi mo utara, aĩ, doara? Rege, niningigore!”
18 Tago, umó kuvia gaita fufuguturia-nu tanana urie-gea, Iesu númandu eghá ririe, “Nímane aghagago egegeta rosora enembo re. Dodu amó rekukuve? 19  Takesi ututa rosora-da guri* eini bofu gare!” aghá ririeta, undú guri eini ututurie. 20 Ututurieta bua gerurota, uriga urie, “Ená guri tamova imumude ragarode avoda ro?” 21 Aghá ririeta, númane, “Rom enembo da Jojabee Sisar da re,” regeguturieta, umó númandu ririe, “Avorego, Sisar da tofo aná undú ututuge, bae! Kotú, God da tofo aná God du ututuge, bae!” 22 Aghá ririeta niningigea, númane bee duduku-dadaka egegea, umó doa igiguturie.
22:23-33 Amburari Vareta Jebugari Da Gaga, Aná Gaa Bee Ra, Aĩ Tefo Ra?
(Mak 12:18-27; Luk 20:27-40)
23  +Fefera dabako aghade, Jiusi enemboda dumeni Sadyusi* regegeta rousua-da rari mo, enembo amburarivareta jo jebugea erambi gaa regegeta rousue. Númanena furia, Iesu dava bubua, uriga egeguturie, 24  +“Irugari kato, Moses namonde andú eghá ririe, ‘Embó eini evetu bua, mendi sasingu sirorambi irirota amburadua, unda jamena einimi unda dorunu foite ata, mendi sasingu siroradua mo, aná amburari embóda sasingu asue,’ aghá ririe. 25 Namonde kiki eini raita roreta, ningi! Sasingu vivide dano 7 sirorea vitirie. Anava begomi evetu bua vitirie-tago, mendi sasingu jo sirorambi doa ambubuturieta aná doru unda ikokomi foite urie. 26 Ari dabako aghago unda ambodava siroruturie. Aghago unda ambo einidava siroruturie. Kotú aghagonu sirorututa iya, mendi ambo jetukodava beago aghá siroruturie. 27 Aghá ea sidara uria-da ambova, aná doru beago ambubuturie. 28 Avore, númane dano 7 aná evetu dabako ananu yagera egeguta-du, ambova jebugea erari feferava mo, umó avoda evetu adu?”
29 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Nímanda serigari gaa reisi-reravore. Aghá rera-da bee mo, God da Gaga gembari vitia-de God da anode nímane jo gigigambi viteravore. 30 Amburarivareta jebugea erari feferava, númane anera aghago ea irirota, jo vai ambi kotú yagera ambi aita rousue. 31 Tago, enembo amburarivareta jebugea erarida gaga, God unda bemi riria mo, nímane irugea gigigambi ra? 32  +‘Niabua mane, Abraham, Aisak kotú Jekop endava irirota, gaabee egegeta uria, kotú oreki gaabee eta rousua-da God, aná amó re.’ God aghá riria-du, namonde amó reisi-gerore, God jo amburari enemboda God irambi re. Reisi-gerore, amburari enembo, jo amburota sidara ambi vitie.”
33 Aghá ririeta niningigea, natofo jede Iesu da irugaridu bee duduku-dadaka egeguturie.
22:34-40 Agho Dari Jojabeda Gaga Re
(Mak 12:28-34; Luk 10:25-28)
34 Iesu ririeta, Sadyusi* enembo gaa bee sidara uria-nu Moses da Gaga kaifa kakatomi* niningiguturie-gea furia, Iesu dava danode desituturie. 35  +Númanda rorova Agho Dari irugari kato* einimi erea, Iesu kuvia gaita rea, uriga eini eghá urie, 36 “Irugari kato, God da Agho Dari rova agho dari jojabe mo, doro?” 37  +Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “ ‘Inda Jojabee God nu, inda neno roode, inda asiside, kotú inda nundubaride dano neno bu!’ 38 Ená retora, aná Agho Dari bouvu bee kotú jojabe re. 39  +Kotú anada tuva aghago eini evere. ‘Imó indufa neno rei-rurora aghagonu, inda komana beago neno bu!’ 40 Ená Agho Dari ungagha irugetora, aná Agho Dari nanjogo, kotú feroveta mane gaga nanjogo gefiria-da roro tutumbu re.”
22:41-46 Keriso Mo Avoda Mendi Ro?
(Mak 12:35-37; Luk 20:41-44)
41 Fefera aghade, Moses da Gaga kaifa kakato* jo tará egegambi danode desea irieta, Iesu númandu uriga urie, 42 “Regege, ningore, God na embó eini ninengota furari-du riria mo, avoda mendi ro?” aghá ririeta, númane, “Devit da Mendi re,” regeguturie. 43 Aghá regeguturieta, Iesu númandu eghá ririe, “Nímanda reisi-rera gaga, kotú Devit da undufa gefiria gaga, jo furá mendó dabako ambi vitie. God da Asisimi Devit sonembetueta, God da utaita rouvia Embónu gaabee urota, undú, ‘Umó anda Jojabee re,’ gefirie. Devit da gefiria gaga, aná evere:
44  +‘God, unona anda Jojabeedu ririe,
“Fu anda ingo bee kena asumbadi-gea, anona inda gitofo dea
bundia bua furá, inda eka tuva itota vavasigoe!” ’
45 Atá, Devit na undú ‘Jojabee’ radua mo, daiyagha umó mo, Devit da mendi gaa reisi-rere?” 46 Aghá rea sidara uria-da ambova, enembo eini jo erea, unda gaga riria-da mino regegambi re. Kotú anada ambova enembo dano uriga eini undava ari oru egeguturie.
+ 22:13 Mat 8:12; 25:30; Luk 13:28 + 22:23 Eka 23:8 + 22:24 Deut 25:5 + 22:32 Ex 3:6 + 22:35 Luk 10:25-28 + 22:37 Deut 6:5 + 22:39 Lev 19:18 + 22:44 Ps 110:1