12
12:1-14 Nangu Undari Feferada Barirari, Iesu Umó Re.
(Mak 2:23-28; 3:1-6; Luk 6:1-11)
+Anada ambova, Nangu Undari Fefera einiva Iesu na farava govari vitiria aayo rova terua irueta, unda ambo nimbi baimana itatama egeguturie-gea, faravada bee dumeni bua undidiguturie. Aghá egegutueta gia, Moses da Gaga Kaifa ari kakatomi*, Iesu du eghá regeguturie, “Inda ambo nimbi Nangu Undari Feferava aghá urota, agho dari reisi-bejutue.” +Aghá ririeta, Iesu na mino númandu eghá ririe, “Nímane anda ambo nimbidu gaa rera, aĩ? Devit unda kokomanededa baimana itatama ea, donu egeguturia-da gaga irugea gigigambi ra? +Devit unda kokomanade, God du Tafaroro Ari Kambova terua, farava ingari kakara, God da ragarova vesa ututuria-nu bua, undidiguturie. Aghá egeguturia-mi Agho Dari bebejeguturie. Fristi mane nenuka aná farava ingari kakara undidigasue. +Moses da Agho Dariva ená gaga eini beago, jo irugea gigigambi-gea reisi-rera? Nangu Undari Feferava fristi* mane God du Tafaroro Ari Kambova* aná feferada agho dari bejeta rouvie-tago, númane jo ari sembago ambi eta rousue. Amó nímandu isaghava rere. God du Tafaroro Ari Kamboda durogha ijoko re. Embó nímanda dibeva jiria vitia, aná jojabe re. +God da Gaga eini evere: ‘Anda uno bee mo, aná komanadu neno mema ea sonembari re, jo andú vesa dungari irambi re.’ Nímane ená gagada bee tanana egegasira mo, nímane dara tefo enemboda dibeva gaa rirota, mema utota itatama egegari-du jo rambi egegasiravore. Anada bee mo, Enemboda Jojabee*, umó Nangu Undari Feferada Jojabee re.”
9-10 Aghá rea, Iesu aria, númanda nghaĩ itari kambova teteruria mo, embó eini ingo dimbaride avo asumbea irieta, enembo dumeni Iesu bua, koto asua-da bee tava egeguturota, Iesu du uriga eghá egeguturie, “Namonde anda Agho Dari daiyagha reiri? Nangu Undari Feferava enembo rata jebugari vitia, aĩ, tefo?”
11  +Aghá ningia, Iesu mino eghá ririe, “Nangu Undari Feferava nímanda oka ragaro sifi mi kotova jua voradua mo, nímane dano ghambugota vitaita rouvie. 12 Nundubadi rere! Oka sifi umó ijoko re-tago, enembo aná jojabe re. Amindu Nangu Undari Feferava imó aito fugari taubana nanjogo egegadora, anami agho dari jo bejambi aita rosoravore,” ririe. 13 Aghá rea doa, aná embó ingo dimbaridedu eghá ririe, “Inda ingo ruruge!” ririe. Ririeta, aná embó unda ingo ruruguturia aghade, unda ingo taubana dogo ea, unda yoveni aghago urie. 14 Aghá uria-da ambova, Moses da Gaga Kaifa kakato isaghava bubua aria, Iesu dedegota amburari-du manaka gaegeguturie.
12:15-21 God Da Gateguturia Embó, Aná Iesu Umó Re.
15-16 Númane manaka gaeguturia-nu tanana ea, Iesu erea, aná kambesi doa irueta, kae bua vitiria enembo oruaruabe unda ambova tuvia irueta, númanda kae mane urieta jejebuguturia aghade, Iesu aná enembodu, rourogo umó avouro isagha egegauve-degea ririe. 17 Aghá uria-mi Aisaia da gefiria gagada bee siroruturie, aná evere:
18  +“Anda buro kato neno bua gateguturera, aná evere,
undú gangoro urota vitere.
Anda Asisi undava utota asugota, anda sonemba utaita rora-nu
abua-abua nanjogodava minono rata niningigaita rousue.
19 Umó jo besiga o koko ininigha rambi aita rouvie.
Kotú umó jo isaghava jiria be fakara rirota,
neno akuago egegari-du jo rambi aita rouvie.
20-21 Unona enembo ijoijokoko kaifa tavo urota,
númandava mema o bouvu eini jo utota jurambi aita rousue.
Umó ano urota irirota, gaa beede, ari taubanade,
anami ari-bari akokogo afuregota, manjaita rouvie.
Aghá ata bee siroradua, abua-abua dano númanda kaifa gigita ari
undava utaita rousue.”
12:22-32 Iesu Ungá Belsebul Ghada Gaga Re.
(Mak 3:20-30; Luk 11:14-23)
22 Anada ambova, taimumi asuguturieta, dibe soike ea, kotú be gunga ea vitiria embó eininu Iesu dava bua fufuguturie. Aghá urieta, Iesu na urieta, aná embó jebugea, unana gia, gaga rari inono urie. 23 Aghá urieta, avo desia vitiria enembomi gia, dano bee duduku-dadaka ea, “Devit da Mendi God na utaita riria, umó ra-jogo,” regeguturie. 24  +Tago, Moses da Gaga Kaifa kakato* aghá niningiguturie-gea, eghá regeguturie, “Ená embódava ano tefo re. Umó ano taimu akokogoda barirari Belsebul (o Satan reta rosora) dava bua, anami taimu akokogo tuviaveta isaghava bubuta rousue.”
25 Númanda donu nundubutua, Iesu seibe gerurie-gea, númandu eghá ririe, “Gigige! Kini unda kaifa eta rouvia roo enda bejea noni-noni ea, tofo-tofo mene-mene egegadua, o kotú enembo naa rorova o kambo rorova gategea vesó-vesógo adua, gaimbo ambi mino-mino dea, sidara aita rouvie. 26 Aghago, Satan unda enembo bejea, noni-noni ea, tofo-tofo mene-mene egegadua mo, unda natofo kaifa eta rouvia kambesi mo daiyagha jiria iradu? 27 Amó aghá rera-da bee mo, amó Belsebul da anomi taimu akokogo tuvota bubari gaa reisi-nundubutoravore. Tago, inda yaveronu gigige! Númane avoda anomi taimu tuviaveta bubuta rousu? Nímanda yaveroda egeguturia-mi, isagha rouvia mo, nímanda reisi-rera, aná gavera re. 28 Tago, amó taimu God da Asisida anomi tuveta rora-du, nímane tanana egegasiravore, God da natofo* kaifa ari fefera aná seibe etia, nímandava bubua vitie. 29 Aná rera gagada bee, aná evere: imó embó ano kato einida kambo bejea, unda eini-eini susughi aita nundubadora, sei unda eka ingo bundia itota vasiota-gea ambova unda eini-eini bua yari, aná rauko re. Ari dabako aghago amó Asisi Kakarada anomi, Satan da ano buregea doa reaveta, unda taimu mane fuava bubuta rousue.
30  +Umó avona amó sonembambi adua, umó anda gitofo aita rouvie. Kotú umó avona angá danode irambi adua, umó anda noniva bejea airo-airo aita rouvie. 31 Amindu rere. Avona ari akuago ea, o gaga sembago rea, ambova unda ari-bari akokogo rouvia-nu isagha adua mo, God unda ari-bari akokogo aná nundubea gia doaita rouvie. Atá, avona Asisi Kakarada bingá fara adua mo, God na aná ari akuago jo nanjigo aghade nundubea gia doambi aita rouvie. 32  +Dabako aghago, Enemboda Jojabeeda* bingá avona fara adua, God na unda ari-bari akuago aná nundubea gia doaita rouvie. Atá, avona Asisi Kakarada bingá fara adua mo, God na aná ari akuago jo nanjigo aghade nundubea gia doambi aita rouvie.
12:33-37 Ika Bee Righari Da Kasia Re.
(Luk 6:43-45)
33  +Ika taubana maneda bee aita rouvia, aná taubana re. Kotú ika sembagoda bee aita rouvie, aná sembago re. Amindu, ikada bee gerurota, tanana aita rosoravore, taubana ra, aĩ, akuago ra? 34  +Nímane angoghoda fufumbugari re. Nímane gaga taubana eini rari inono irambi re. Anada bee mo, enemboda neno rova domi beda ea iradua, ananu rata isaghava bubaita rouvie. 35 Embó taubana, unda neno rova gaga taubana vitia-nu reaveta isaghava bubuta rouvie. Kotú embó sembago unda neno rova gaga sembago vitia-nu reaveta isaghava bubuta rouvie.
36 Amó nímandu eghá rere. Enembo númanda bemi gaga sara sisigho mane reisi-ria-du irurari feferava númanenu iruraita rousue. 37 Inda gagava gerurota, God na imó iruraita rouvie. Gaga taubana gadua mo, imó taubana gaa raita rouvie. Akuago gadua mo, imó akuago gaa raita rouvie.”
12:38-42 Feroveta Jona Dava Donu Siroruturia-mi Iesu Da Amburari Isuri Urieta, Anada Bee Isagha Uria Re.
(Mak 8:11-12; Luk 11:29-32)
38  +Iesu aghá riria-da ambova, Moses da Gaga Kaifa kakato* dumenide, kotú Gaga Irugari kakato dumenide eghá regeguturie, “Irugari, námanda uno ari-bari ivatagha adi, sirorota gaita uno rosore.” 39  +Aghá regeguturieta, Iesu, númandu eghá ririe, “Deriva urota, God da Gaga ningambi eta rousua enembomi, ivata anogha ata gigigaita uno rousue. Tago, feroveta Jona dava siroruturia aghago, nuenembo irugota gigigaita rosoravore. Ivata eini jo ata, gambi aita rosoravore. 40  +Feroveta Jona onembo bakode, kotú tumba bakode uvu oka jojabeda uro rova vitiria aghago, Enemboda Jojabee* fefera bakode, kotú tumba bakode enda rova iraita rouvie. 41  +Irurari feferava, Nineve enembo beago ereregea, nímanda ari akokogo isagha aita rousue. Anada bee mo, númane Jona da minono niningigea númanda ari akokogo doa neno kaveruturie. Atá, amó nímandu eghá raita rore: oreki enava minono reiria embó, aná jojabe re. Jona aná ijoko re. Tago, nímane jo neno kaverambi viteravore. 42  +Irurari feferava, Siba bogu naada Kotofu Evetu erea, God da dibeva jiria nímanda ari bari akokogo isagha aita rouvie. Umó aná roo airo bee reta Solomon da neno nundubari kotú irugarinu gaita rea furie. Atá oreki nímanda dibeva jiria minono reiria embó, aná Solomon da itiva re.
12:43-45 Taimu Akuago Embó Einida Rova Vitiria-mi, Serigea Bubua Aria-mi, Rekago Kaverea Furia Teruria-da Gaga Re.
(Luk 11:24-26)
43 Taimu sembago eini embóda tamo rova reta doa, isaghava bubadua mo, umó uvu tefo kambesiva biruru urota, nangu undari kambesi tava aita rouvie. Tava ea tambambi adua, 44 unda kambo seinu nundubuturota, eghá raita rouvie, ‘Amó kaverea, anda kambo seiva yaitare.’ Kaverea yadua mo, aná kambova enembo tefo, yaveve tafoni ea, eini-eini simbugota, tambaita rouvie. 45 Aghá ea, aná taimu umó taimu akokogo ingo yoveni yoveniva unghagha, sembago bee sembago umó vitia-da etova aghagonu bua furá, aná kambova numonde iraita rousue. Aghá adua, aná embóda irari sembago bee sembago aita rouvie. Avore, oreki nímane enda etova vitera enembo sembagodava, aghago siroraita rouvie.”
12:46-50 Iesu Da Ambo Nimbi Bee Mo, Avouvi?
(Mak 3:31-35; Luk 8:19-21)
46 Iesu aná enembo desituria-da dibeva gaga rieta, nuede kotú unda jamenade bubua, isaghava jiria, undava gaga raita benunu egeguturie. 47 Aghá ueta, embó einimi gerurie-gea, Iesu du eghá ririe, “Inda niede kotú jamena vivide onanu isaghava jijiregea, indú gaga regegaita uno rousue.” 48 Iesu na mino ririe, “Anda ayade, kotú jamenade mo avouvi?” 49 Iesu na ingomi unda ambo nimbinu iruguturota ririe, “Gigige! Anda aya jamenade, aná evere. 50 Avona anda Afa uutuva vitia-da unonu adua, anda aya, anda ikoko mendi kotú anda ariri gharovu, aná númane re.” ririe.
+ 12:1 Deut 23:25 + 12:3 1 Sam 21:1-6 + 12:4 Lev 24:9 + 12:5 Num 28:9-10 + 12:7 Mat 9:13; Hos 6:6 + 12:11 Luk 14:5 + 12:18 Is 42:1-4 + 12:24 Mat 9:34; 10:25 + 12:30 Mak 9:40 + 12:32 Luk 12:10 + 12:33 Mat 7:20; Luk 6:44 + 12:34 Mat 3:7; 23:33; Luk 3:7; Mat 15:18; Luk 6:45 + 12:38 Mat 16:1; Mak 8:11; Luk 11:16 + 12:39 Mat 16:4; Mak 8:12 + 12:40 Jona 1:17 + 12:41 Jona 3:5 + 12:42 1 Kgs 10:1-10; 2 Chr 9:1-12