4
4:1-9 Aayo Govari Katoda Kasia Re.
(Matyu 13:1-9; Luk 8:4-8)
+Iesu aria, Galili sao jojabeda betuva rekago tutuno ea irugaita ueta, enembo oruaruabe furia, undava danode ea, kambesi gagajeguturie. Aghá uria-du, ghaa* eini uvuva fẽ ueta gerurie-gea, umó aria vorea, aná ghaa rova asumbuturie. Aghá urieta, natofo dano bubua, uvu betuva jijireguturie. Aghade, Iesu númandu gaga dumeni iruguturota, kasia eini eghá ririe, “Nundubea gigige! Embó eini erea, unda aayova farava vee govaita rea iye. Iya bubua, tutuno ea, vee gogotea bua ghasio etue. Etueta, vee dumeni begatava vovoregetueta, di manemi etia undidigetue. 5-6 Kotú vee dumeni mo, singoi endava vorea, tutumi batuma-batuma etue-tago, enda ghandiba bee irambi-gea, feferami evia, riribu gambambi, sibi-sibi ea, gharasa etue. Kotú vee dumeni, aná vive gingideda rova vorea, vivegha danode vitie. Amigha vitieta, vivemi afuregea sidara etueta, jo bee ambi etue. Kotú vee dumeni enda taubanava vorea vivitigetue. Vivitigea, bee ririkigetua mo, dumeni 30, dumeni 60 o dumeni 100 aghago ririkigetue.
Nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea ningia goghó egege!” Iesu na aghá ririe.
4:10-20 Iesu Kasia Riria-da Bee, Aná Evere.
(Matyu 13:10-23; Luk 8:9-15)
10 Enembo Iesu doa igigituria-da ambova, Iesu da ambo nimbi 12 de dano númanda kokomana dumenide furia, undava kasiada beedu uriga egeguturie. 11 Uriga ueta, Iesu númandu ririe, “Nímane anda ambo nimbi-gea, Afa God daiyagha unda natofo* kaifa eta rouvia-da gaga dumeni kivu uria-da bee nímandava isagha eta rore. Kotú, enembo dumenidava gaga dano kasiami irugeta rore. 12  +Aghá irugeta rora-da bee mo, evere:
‘Dibemi gari re-tago, gambigo egegari-du rea,
kotú nghaĩmi ningari re-tago, ningambigo egegari-du rirota,
aghá eta rore.
Gia tanana urota, gaga niningigasua mo,
númane neno kaverea, ari akokogo isagha egegasueta,
nundubea gia doasire.’
God da gaga ananu nundubuturota, kasiami irugeta rore.” aghá rea sidara urie.
13 Anada ambova, Iesu númandu uriga urie, “Nímane daiyaghami kasiada beedu mana-mana roso? Ambova amó rekago kasia radora, nímane daiyagha gigigado? Atá, kasia retora-da bee isaghava rata niningigadi. 14 Aná vee aayo govari katomi govetua, aná God da Gaga re. 15 Vee dumeni emborova vovoregetua-da bee mo, evere. Enembo avona God da Gaga nininguaveta, Satan fuava, God da Gaga númanda neno rova rougea buta rouvia, ananu re. 16 Gari dabako aghago, vee dumeni singoi endava jua vovoregetua-da bee mo, evere: enembo avona God da Gaga niningigea, gangorogha buta rousua, aná númane re. 17 Tago, númanda gaabee ari jo jojabe irambi-gea, fefera tufoko irirota, númane gaabee egegutua-tago, dara o bouvu dumeni siroradua mo, riribu gambambi ea, gharasa ata-gea, God Afadu goitu fotaita rousue. 18 Vee dumeni vive gingideda rova vovoregetua, anada bee evere. Enembo dumeni God da Gaga ningita rousue. 19 Tago, ambova númane irirota, eini-eini oruabenu neno nundubuturota, gugua-ghayafadu muu dirota, tamo firída uno ambo-ambo eta rousua-mi, God da Gaga gajituaveta, númanda gaabee arida bee jo sirorambi eta rouvie.
20 Avotago, vee dumeni enda taubanava vovoregetua, anada bee, evere: enembo avona God da Gaga ningia bua, kaifa eta rousua-mi, aná dumeni 30, dumeni 60 o dumeni 100 aghago ririkigeta rousue.” kasia riria-da bee Iesu na aghá isuri urieta niningiguturie.
4:21-25 Nanefada Kasia Re.
(Luk 8:16-18)
21  +Iesu rekago kasia eini eghá ririe, “Namonde amó nanefa jo ovu rova fendambi eta rosore, o jo ghaito tuva nungambi eta rosore. Namonde amó nanefa jirari sinakefiva itiaveta janimbeta rouvie. 22  +Anada bee mo, eini-eini oreki nungia vitia, ambova furá isagha ata gigigari-du rea, nungiturie. Kotú eini-eini oreki kivu etueta vitia, aná ambova isaghava minono rata niningigari-du kivu urie. 23 Ená gaga retora, nghaĩ javea ningia goghó egege!”
24  +Aghá rirota, umó rekago eghá ririe, “Nímane donu ningadora aná, nundubea goghó egege! Nímanda aito daiyagha komanadava fugadora, God nímandu aito dabako aghago fugiturota, dumeni etova utota bubugaita rosoravore. 25  +Anada bee mo, Enembo avodava eini-eini oruabe* iradua, anada etova oruabe utota baita rouvie. Tago, enembo avodava itoko iradua, aná rougea baita rouvie” Iesu na aghá ririe.
4:26-29 God Da Natofo Daiyagha Siroreta Rousua-da Kasia Re.
26 Iesu aghá rirota, kasia eini eghá ririe, “God da natofo* daiyagha oruabe eta rouvia, aná eghá re. Embó eini umó vee gogotea bua, endava ghasio ea dotuturie. 27 Aghá ea doa, anada ambova tumba onembo umó ya eviradua mo, kotú ya niavo deĩ uradua mo, aná vee batuma ea, vititigeta rouvie. Aná gari daiyagha vitita rouvia, aná umó gambi eta rouvie. 28 Endami ano unuka ututuaveta vee batuma ea vitia, bee righia momosa eta rouvie. 29  +Momosa adua, aná embó eghá aita rouvie. Barida fefera bubia-du rea, embó unda buro kakato ninengota ya vikokomi divegea bubugaita rousue. Gari dabako aghagonu, aná enembo dumeni tutuno ea, God da Gaga nininguaveta gaabee ari sirorutuaveta, numane fuava unda sasingu eta rouvie,” aghá ririe.
4:30-34 Ika Mastadi Da Kasia Re.
(Matyu 13:31-32, 34; Luk 13:18-19)
30 Iesu ika ijoko, unda ragaro mastadi nu nundubuturota, kasia eghá ririe, “God da natofo* daiyagha oruabe eta rouvia, 31 aná ika mastadi da veemi vorea, batuma ea vitita rouvia, aghago re. Mastadi da vee mo, ijoijokoko re. Umó jo ika dumenida veego irambi re. 32 Tago vurinu, embó einimi bua ya, unda aayova govota vitadua, aná aayova vitia undari dumeni doa serigeta rouvie. Numbobe yavuava fafatu sarigeaveta, utumu siroreaveta dii mane fuava, númanda mogha utumuva gambuta rousue. Gari dabako aghago, God da Natofo tutuno iiava, oruabe eta rousue,” aghá ririe.
33 Iesu aná enemboda beforo gari, kotú neno nundubari gerurota, kasia aghagonu simbugea, númane irugeta urie. 34 Kasia tefo gaga eini jo rata, natofo jede niningigambi re. Avotago, umó unda ambo nimbide númane nenuka iririguturota, gaga dano isaghava reaveta niningigeta urie.
4:35-41 Iesu Ririeta, Yaura Yavata Tukú Ea, Binono Uria Re.
(Matyu 8:23-27; Luk 8:22-25)
35 Fefera anada tumbade, Iesu umó ghaava* irirota, unda ambo nimbidu eghá ririe, “Egege, namonde sao yoveniva rekimbea igigore!” 36 Aghá ririeta, unda ambo nimbi ghaava vorea, aná enembo avo desea vitiria doa, númane ghaa dumenide siregea, sao yoveniva rekimbea aria, 37-38 rorova buburitueta, yaura yavata akuago bee erorurie. Erea, ghaa dea rosaita itoko ueta, Iesu ghaa ambova guto ga evirota irieta, unda ambo nimbimi evuruturieta, dibe fangiturieta, undú eghá ririe. “Irugari kato, namonde amó ambua sidara egegaita rosore. Eghá ua mo, imó daiyagha nundubambi vasia reve?”
39 Aghá regeguturieta, umó erea, yaura bureguturota, ininigha be fugia ririe, “Do! Binono ege!” aghá ririeta, yaura yavata tukú ea, binono urie. 40 Aghá urieta, umó númandu eghá ririe, “Nímane dodu oru egegeto? Nímandava gaabee ari tefo re,”
41 Aghá ririeta, númane oru ea, mino-mino rea niningiguturie. “Ariee! Ená embó daiyagha ro? Unona retueta, yaura yavata unda gaga ningie. Ari eghago, jo enemboda arigo irambi re.”
+ 4:1 Luk 5:1-3 + 4:12 Is 6:9-10 + 4:21 Mat 5:15; Luk 11:33 + 4:22 Mat 10:26; Luk 12:2 + 4:24 Mat 7:2; Luk 6:38 + 4:25 Mat 13:12; 25:29; Luk 19:26 * 4:25 Kaverea ii, Mat 13:12 gaga eini-eini oruabe isuri rouvia-da gaga ingiso tuva gadi! + 4:29 Joel 3:13 4:30 Ená ika ragaro mastadi retora, namonde andava tefo re. Israel dava vitie.