5
5:1-11 Ananaius Nuyaeghada Kiki Re
1-2 Aghá urota, embó ragaro Ananaius nuyae Safaira gha erea, númanda enda eini utua, guri bubuguturie-tago, aná guri jo dano ututugambi re. Ungá unda irari nundubuturota, dumeni righia jijireguturie, kotú dumeni mo, Ananaius na bua furia, Iesu da ambo nimbi dava ututurota eghá ririe, “Endada mino eveko re.”
Aghá ririeta, Pita erea undú ririe, “Ananaius, Satan na kuvieta, imó unda gaa rei-niningoravore. Imó dodu unda gaa niningurota, enda utua guri bera-da dumeni righia jiria, Asisi Kakaradu gavera re? Enda inda tofo re. Amindu rea, inda enda bua utua, guri bera dano righia jirasira mo, avore. Aná inda guri re. Avotago, imó dodu guri bera mo, nungia gavera re? Aghá etora mo, imó God da dibeva gavera reravore.” 5-6 Aghá ririeta, Ananaius umó Pita da gaga niningueta, God na ririeta umó jua ambubuturie. Aghá urieta, yarata dumeni terua, unda tamo otoo ea, fumbua aria furuguturie. Aghá urieta, enembo oruabe undava siroruturia kikinu ningia, orumi jarea goghó egeguturie.
7-8 Pita aghá ririeta, jo yafa ambi anada ambova, Ananaius nuyae furia teterurie. Donu siroruturia jo gambi, furia teterurieta, Pita na guri bua iruguturota, undú uriga urie, “Nimugha enda utua guri bera mo, eveko ra, aĩ?” aghá ririeta, Safaira umó “Avoko re!” ririe. Ririeta, Pita na eghá ririe, “Imó nimugha dodu God da Asisi rei-kukuve? Imó gi! Yarata nimu fumbua iya furugetua, bubaita itoko rousue. Imó beago fumbua ya furugaita rousue,”
10 Aghá ririeta, umó niningua, God na ririeta umó beago jua ambubuturie. Urieta, yarata furia terua, Safaira ambubuturia-nu gia, umó fumbua rekago kaverea aria, numuda kasava furuguturie. 11 Iesu gaabee ari kakato kotú enembo dumenide aghá uria-da kiki niningigea dano orumi jarea goghó egeguturie.
5:12-16 Ari Ivata Dumeni Eaveta Siroreta Uria Re.
12 Aghade, Iesu da ambo nimbi 12 mi ari ivata anogha dibe eini be eini eaveta siroreaveta, enembo númane jo gambi iririgeta uria, aná númanda dibemi gia, duduku-dadaka urota mana-mana egegeta urie. Kotú, Iesu gaabee ari kakato nanjogo iiava, Solomon da kambesi God du Tafaroro Ari Kambo roo anava deseta urie. 13 Enembo oruabe Iesu da natofodu raga reta egeguturie-tago enembo Ananaius dava donu siroruturia-nu gigigea oru urota, jo ya Iesu da natofode dano takembambi egeguturie. 14 Jo tefo ya numonde takembambi eta egeguturie-tago, God na reaveta, embobo kotú evevetu oruaruabe Iesu gaabee urota, fuava unda natofo egegeta urie. 15 Uaveta, Iesu da ambo nimbi ari donu eaveta gigiguturota, enembo dumeni erea, kae enembo aná bua fuava, emboro kasava númanda ghaito beisi ea itiaveta vavasegeta urie. Númane eghá nundubeta egeguturie, “Pita furá serigea irurota, unda imumumi jiradua mo, númane jebugaita rousue,” aghá nundubuturota egegeta urie. 16 Natofo jede, númanda kokomana kae bua iririgari kotú dumeni númandava taimumi asugea kuvigi-kuvigi urota iririgari aná bua, númanda naa mane doa, Iesu da ambo nimbimi rata jejebugari-du rirota fuava, Jerusalem anava bububugeta urie. Aghá uaveta, Iesu da ambo nimbimi reaveta, númane dano jejebugeta urie.
5:17-42 Kanisera* Mane Neno Akokogo Ea, Iesu Da Ambo Nimbi Rekago Bua Koto Egeguturia Re.
17-18 Iesu da natofo aghá ueta, fristida* beforo righari unda kokomana, Sadyusi* enembode dano, aná kiki niningigea, Iesu da ambo nimbidu mandudu egeguturie. Aghá ea, manaka gaegeguturota, mene-mene ari kakato dumeni ituturieta aria, Iesu da ambo nimbi nandia bua aria diburava gagajeguturie. 19 Gagajeguturie-tago, God unda anera eini ututurieta, aná tumbade aria dibura kamboda bebato ifegea, númane unumbea bua furia isaghava buburiturie. 20 Bubua isaghava jiria, anerami eghá ririe, “Nímane igige! God du Tafaroro Ari Kambova* terua jijiregadi-gea, enembo nímandava furá desadua-dava jebuga rekada Gaga regege niningigoe!”
21 Aghá ririeta, númane anerada gaga ningia aria, rifogha God du Tafaroro Ari Kambo rova terua jijiregea iruguturie. Aghá ueta, fristida beforo righari unda kokomanade, aghi egeguturieta, Israel enemboda kanisera* manede dano furia numonde asusumbuguturie. Asusumbea irirota, Iesu da ambo nimbi unumbea bua fufugari-du aghi ititiguturieta kaverea, dibura kambova arie. 22 Aghá ririeta aria terua, unda ambo nimbi anava tava ea jarea, kaverea furia bubua kanisera manedu regeguturie. 23 “Námane era bububugetora mo, dibura kamboda bebato gajetueta irieta gigigetore. Kotú kaifa kakato bebato beva jijiregea irieta gigigetore. Númanena bebato ifegetueta teterugetore-tago, Iesu da ambo nimbi anava tefo re,” aghá regeguturie. 24 Aghá ririeta niningigea, God da Kamboda mene-mene ari kakatoda beforo righari, numonde fristida kokotofude dano, duduku-dadaka ea eghá regeguturie, “Daiyagha reisi-rere?”
25 Aghá rea niningueta, embó einimi terua ririe, “Atá, nímane niningige! Embobo tumbo diburava gagajegutara, númane daiyaghami ea, God du Tafaroro Ari Kambo rova jijiregea enembodu minono reisi-ri?” 26 Aghá ririeta, mene-mene ari kakatoda beforo righari-mi erea, unda natofo dumeni bua, Iesu da ambo nimbi nandaita rea igiguturie. Númane oru egeguturota, rourogo enembo númane singoimi dedegauva-degea, Iesu da ambo nimbi roboghami bua fufuguturie.
27 Furia terua, Iesu da ambo nimbi ririeta, kanisera maneda dibeva jijiregea irieta, fristida beforo righari númandu uriga urie. 28  +“Námane rourogo Iesu da ragarova irugara-degea ritare. Avotago, nímanena Jerusalem enava enembo dano iruguturota, Iesu ambubuturia-da yovero námandu reisi-reravore.”
29-30 Aghá ririeta, Pita kotú Iesu da ambo nimbide, númane mino eghá regeguturie, “Námane nímanda gaga jo ningambi aita rosore. Námane God da gaganu niningigaita rosore. Nímane Iesu ifatarava dedegutaravore. Avotago, namonde anda mambube maneda gaabee egegeta uria God, unona Iesu ritata amburarivareta, jebugea erora. 31 Utata, God na Iesu bua, kotofu ari-du rirota, enembo kaifa urota jebuga utari-du rea, unda ingo bee kena ituta. Aghá ea, God na Israel enembodu, neno kaverea númanda ari-bari akokogo vuregota nundubea gia doaita rea, emboro ifeguta. 32 Aná eini-eini gia, námane anadu osagho fufirota vitere. Aghade, God da Asisi Kakara beago, anadu osagho fufirota vitie. Aná Asisi Kakara rera mo, God unda Gaga ningia ambo-ambo egegeta rousua enembodava vesa eta rouvie.”
33 Aghá regeguturieta, aná babarigari desuturia-mi niningigea, númane neno gambua usera-usera egeguturia-du, Iesu da ambo nimbi data ambubugari-du regeguturie. 34 Avotago, Moses da Gaga kaifa kato* eini, ragaro Gamaliel, nghaĩ itaita rea, erorurie. Gamaliel rera umó, Moses da Gaga irugeta urie, kotú enembo dano undú verua egegeta urie. Unona erea, Iesu da ambo nimbi bua ya, kambo subi einiva itari-du ririeta, unda riria aghagonu egeguturieta, umó eghá ririe. 35 “Anda ikoko mendi, Israel enembo, amó gaga itoko raita rore. Namonde dano nundubea goghó egegore! Jo tutumi data amburari gaa rambi aita rosore. 36 Fefera einiva, embó eini ragaro Teudas na kotofuko aita rea, aghi urieta, embobo 400 danode furia, unda ambo nimbi egeguturie. Aghá urieta, gavana erea, Teudas derurieta ambubuturieta, unda ambo nimbi oru susumbugea tará egeguturie. 37 Aghá uria-da ambova, gavanami enemboda ragaro barida fefera furia buburituria anava, Galili embó eini, ragaro Judas na Rom enembo tuvia undufa, tofo gavana aita rirota aghi urieta, enembo dumeni ningia danode ea, unda ambo nimbi egeguturie. Kotú gari dabako aghagonu urota, gavana erea, Judas derurieta ambubuturieta, unda ambo nimbi oru susumbugea tará egeguturie. 38 Avore, amó eghá rere: namonde ená embobo bua nanandigutara-nu, jo dedegota amburambi aita rousue. Anada bee mo, tofo númanda nundubari-mi kotú, númanda anomi buro egegadua mo, donu eini o bee eini jo sirorambi aita rouvie. 39 O God da anomi buro adua mo, jo namonde amó númane buregari inono irambi re. Rourogo namonde tefo, God dava besigago ara-degea rere!”
Aghá ririeta, babarigari desuturia, númane niningigea aghá egeguturie. 40 Aghá egeguturota, aghi ninenguturieta aria, Iesu da ambo nimbi bua furia teteruguturieta, númane embiimi dedegea anada ambova, babarigari númandu eghá regeguturie, “Mania Iesu da ragarova gaga eini regegata!” aghá rea, númane dotuturieta bububuguturie.
41  Kanisera maneda kambo doa, gangorogha aria bububuguturie. Gangoro uria-da bee mo, God númanda gaabee ari gerurota, inono gaa rirota, unda ingo sokinembuturieta, númane Iesu da ragarova, mema tafirota meka gigiguturie. 42 Númane fefera inono, God du Tafaroro Ari Kambova* kotú enemboda kambo maneva iruguturota, God da Gaga Taubana eghá minono regegeta urie, God namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, embó eini utaita riria, aná Iesu umó re.
+ 5:28 Mat 27:25