Pɔlo Ti Bɔ Löwö
Ⅰ Kina me ma Pɔlo, ma koboso gɔ lende ꞌba Yësu Kurïsïtö ma moto ziye kpe bɔ löwö, mumötu Bɔkoꞌba gɔye. Ⅱ Mikali ꞌdeni laka uwöke yëyï ma Bɔkoꞌba koꞌdɔ zö kiꞌdi ma toꞌde mo ziye nima ꞌdeni. Ⅲ Bo Bɔkoꞌba na kileme akiteri abo ame rɔ ma kusu ne ꞌdeni yaga zö. Mugu lende mo ꞌdeni tönë mɔlo bine mbowa ziye. Ⅳ Ɔdɔ kïdëkïke ti koꞌjake wa ma mikali di mï akiteri ꞌba Bɔkoꞌba ame rɔ ma kusu zi Kurïsïtö toꞌdɔ mo ne ŋgï. Ⅴ Mɔlo mï kada ꞌba ꞌbu ze löbu tönë ga bine bɔtɔ ikali a ma te dë. Tine Bɔkoꞌba ileme ꞌdeni leꞌjete yaga ti Nyï Kɔtɔ Laka abo zi bɔ laja ni ti bɔ kumë lende abo ga ame bo kigeli ꞌdeni ne. Ⅵ A nime na me mï laja kɔtɔ laka abo kpe bɔ löwö ni ꞌdeni rɔ akɔtɔ tize Yudayi mï Kurïsïtö Yësu rɔ ꞌba Bɔkoꞌba toꞌja kpa közï ma bo kose mo tönë gbï kɔtɔ tize.
Ⅶ Mï këyï abo ꞌba Bɔkoꞌba na me kiꞌdi ma rɔ bɔ ndɔbɔ ꞌba laja laka abo nime ti tigɔ abo. Ⅷ Ma ame pele kulöwö wötï bërï di mï löŋgö bilaka abo ga ne bo oꞌdɔ mï këyï zö koja ma tuwöwö laja abo ziye kpe bɔ löwö. Kina gbï ꞌdɔ tileme yëyï löbu dɔ kiteli abo nime ziye. Ⅸ Bo oja ma gbï ꞌdɔ tiꞌdi bilaka pili kikali akiteri kusu abo tönë na tondo. Römöyï bo Bɔkoꞌba bɔ koꞌba wa pili ꞌba dɔliŋɔ nime usu dɔ a nime ꞌdeni mɔlo tönë bine mï kada ꞌba ꞌbu ze löbu ga Ⅹ ꞌdɔ kanisa na kileme ꞌjaa kɔzɔ a nime te tɔne zi malayika ame ga lïjë na rɔ löbu mïtɔrɔ ne, bo Bɔkoꞌba na rɔ ꞌbu ꞌba akikali pili. Ⅺ Bɔkoꞌba oꞌdɔ a nime ꞌdeni gɔ akiteri abo ame mɔlo di bi tisaki mo zi Yësu Kurïsïtö ŋere ze ne.
Ⅻ Kina me ze ma ze tiye mï tiꞌdi dɔ gɔ lende ꞌba Yësu Kurïsïtö gbï rɔ akɔtɔ ti bo ti kiꞌdi ze rɔ dɔ ŋgölö tako kɔmɔ bo Bɔkoꞌba ti mï këddï. ⅩⅢ Gɔ lende mo na me miya ziye, kinza kolomake dë rɔ meri gɔ gomɔ nime mëdï yïmo bine gɔ lende ꞌbe ne. Tine na ꞌdɔ koyoke rɔye gɔmo.
Akɔꞌɔ ꞌBa Kurïsïtö
ⅩⅣ Gɔ köꞌdu mo na molɔdɔ bërï kɔmɔ Bɔkoꞌba ꞌbu momaꞌjo rɔma zi bo. ⅩⅤ Bo na rɔ ꞌbu ma kɔtɔ laka zi bilaka pili ꞌba mï dɔliŋɔ nime kpaki ti malayika ꞌba dɔyayi ꞌba mïtɔrɔ. ⅩⅥ Momaꞌjo rɔma zi bo Bɔkoꞌba bo koꞌdɔ yëyï tɔ kpe dɔye ti Nyï Kɔtɔ Laka ti tigɔ mo kiꞌdi mï këddï ziye ⅩⅦ Kurïsïtö köꞌbö ti ŋburu mïye kpe ma kiꞌdike dɔye ꞌdeni gɔ lende abo naga nime, akɔꞌɔ abo kïdïyë rönï ti kitigɔ mïye ⅩⅧ ꞌdɔ kpe gbï pili ti bilaka abo ga ꞌba Bɔkoꞌba kikalike gɔ löbu ti talo ꞌba akɔꞌɔ ꞌba Kurïsïtö nime gbï ti tigɔ dɔ kiteli mo. ⅩⅨ Kina ɔdɔ kiya te këddïke ꞌdeni ti akɔꞌɔ nime bɔtɔ kikali dë ꞌdoyi ne, loma ꞌbe ti këdï nati kɔzɔ ꞌba Bɔkoꞌba.
ⅩⅩ-ⅩⅪ Akïlëlu ti rɔ löbu këdï zi bo Bɔkoꞌba nduwë rɔ ŋburuŋburu gɔ Yësu Kurïsïtö gbï ti kanisa abo. Römöyï Bɔkoꞌba bo iꞌdi tigɔ abo ꞌdeni ŋgï kulöwö zize toꞌdɔ ndɔbɔ mïze kebe ma dititike ti ma dikalike naga.