7
Sikɑdobɑn deemɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 15:1-9)
N wee, Fɑlisibɑ kɑ woodɑ yɛ̃robu ɡɑbu be bɑ nɑ Yerusɑlɛmun di, bɑ mɛnnɑ Yesun mi. Bɑ wɑ win bwɑ̃ɑbu ɡɑbu bɑ dimɔ kɑ nɔm ɡbebɑ, bɑ ǹ niɛ.
N deemɑ Fɑlisibɑ kɑ mɑɑ Yuubɑ be bɑ tie bɑ ben sikɑdobɑn deemɑ swĩi. Bɑ̀ kun niɛ wɑsɑ wɑsɑ bɑ ku rɑ ɡɑ̃ɑnu di. Mɛyɑ mɑɑ, bɑ̀ n yɑrɑ bɑ wurɑmɑ tɔɔwɔn di, bɑ̀ kun woburɑ bɑ ku rɑ di. Gɑ̃ɑ dɑbinɑ bɑ rɑ mɑɑ ko ni nu sɑ̃ɑ ben deemɑ nɡe nɔrin teɑbu, kɑ wekenu, kɑ mɑɑ ɡbɛ̃ɑ ye bɑ kuɑ kɑ sii ɡɑndu.
Yen sɔ̃nɑ Fɑlisibɑ kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ Yesu bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ wunɛn bwɑ̃ɑbɑ ku rɑ sikɑdobɑn deemɑ swĩi. Mbɑn sɔ̃nɑ bɑ rɑ di kɑ nɔm ɡbebɑ.
Mɑ Yesu u bu wisɑ u nɛɛ, Esɑi u rɑɑ Gusunɔn ɡɑri ɡeruɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ bɛɛ murɑfitibɑn sɔ̃ sɑnɑm mɛ u yoruɑ,
“Gusunɔ u nɛɛ,
bwese teni tɑ mɑn bɛɛrɛ wɛ̃ɛmɔ kɑ nɔɔ.
Adɑmɑ ten ɡɔ̃ru ɡɑ kɑ mɑn tomɑ.
Kɑmɑ tɑ mɑn sɑ̃ɑmɔ.
Domi tɔmbun woodɑwɑ yɑ kuɑ ben sɔ̃ɔsiru.”
Mɑ Yesu u nɛɛ, i Gusunɔn woodɑ derimɔ, mɑ i tɔmbun komɑnu swĩi.
U mɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑnnɑ ɑ bwisi wɑ, mɑ i Gusunɔn woodɑ yinɑ mɑ i bɛɛn deemɑ swĩi. 10 Domi Mɔwisi u ɡeruɑ u nɛɛ, “A wunɛn tundo kɑ wunɛn mɛro bɛɛrɛ wɛ̃ɛyɔ.” Mɑ u kpɑm nɛɛ, “Wi u win tundo ǹ kun mɛ win mɛro kɔ̃sɑ ɡerusi, bɑ koo yɛ̃ro ɡowɑ.” 11 Adɑmɑ bɛɛ i ɡerumɔ mɑ ɡoo ù n win tundo ǹ kun mɛ win mɛro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, win dukiɑ ye u koo kpĩ u kɑ nùn somi, koobɑniwɑ, yen tubusiɑnɑ yɑ kuɑ Gusunɔɡiɑ, 12 n ǹ mɑɑ weenɛ yɛ̃ro wi, u win tundo ǹ kun mɛ win mɛro somi. 13 Nɡe mɛyɑ i Gusunɔn ɡɑri tɛɛsimɔ mɑ i bɛɛn deemɑ swĩi ye bɑ bɛɛ deriɑ. I mɑɑ ɡɑ̃ɑ dɑbinu ɡɑnu mɔ̀ ni nu kɑ ye weenɛ.
Ye yɑ tɔnu mɔ̀ disiɡii
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 15:10-20)
14 Mɑ Yesu u kpɑm tɔn wɔru sokɑ win mi, mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i mɑn swɑɑ dɑkio bɛɛ kpuro i nɔ. 15 Gɑ̃ɑ tɔɔkinu sɑri ni nu dumɔ tɔnu sɔɔ ni nu koo kpĩ nu nùn ko disiɡii. Adɑmɑ ɡɑ̃ɑ ni nu yɑrimɔ tɔnu sɔɔn di, niyɑ nu nùn mɔ̀ disiɡii. [ 16 Goo ù n swɑɑ mɔ u kɑ nɔ, u nɔɔwɔ.]
17 Sɑnɑm mɛ u tɔn wɔru ɡunɑ ye deri u duɑ yɛnuɔ, win bwɑ̃ɑbɑ nùn mɔn ten tubusiɑnu bikiɑ. 18 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛn tii i mɑɑ sɑ̃ɑ bwisi sɑriruɡibu? I ǹ tubɑ mɑ ɡɑ̃ɑ tɔɔkinu ni nu dumɔ tɔnu sɔɔ nu ǹ kpɛ̃ nu nùn ko disiɡii? 19 Domi dĩɑnu kun dumɔ win ɡɔ̃ru sɔɔ mɑ n kun mɔ win nukurɔ, kpɑ nu kɑm ko.
Nɡe mɛyɑ Yesu u bu sɔ̃ɔsimɔ mɑ dĩɑnu kpurowɑ nu dɛɛre.
20-21 Mɑ u nɛɛ, ɡɑ̃ɑ ni nu yɑrimɔ tɔnun ɡɔ̃run di niyɑ nu nùn mɔ̀ disiɡii. Niyɑ bwisiku kɔ̃sunu kɑ kɔ̃ɔ mɛnnɑbu tɑntɑnɑru sɔɔ kɑ ɡbɛnɑ kɑ tɔn ɡoobu (200) 22 kɑ sɑkɑrɑru kɑ kɔdɛ kɑ nuku kɔ̃suru kɑ tɑki kɑ kom bɛrɛtɛkɛ kɑ nɔnu kɑ tɔn sɑnkubu kɑ tii suɑbu kɑ ɑtɑfiiru. 23 Gɑ̃ɑ kɔ̃su ni kpuro nu yɑrimɔwɑ tɔnu sɔɔn di mɑ nu yɛ̃ro mɔ̀ disiɡii.
Kurɔ sɔɔ ɡoo u Yesu nɑɑnɛ doke
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 15:21-28)
24 Mɑ Yesu u swɑɑ wɔri u doonɑ Tirin tem ɡiɑ. U duɑ yɛnu ɡɑɡu sɔɔ, u ǹ kĩ ɡoo u n yɛ̃ ɑdɑmɑ u ǹ kpĩɑ u kuke. 25 Mɑ kurɔ ɡoo wìn bii tɔn kurɔ sɑ̃ɑ wɛrɛkunuɡii, u nuɑ bɑ Yesun ɡɑri mɔ̀, mɑ u nɑ u kpunɑ win wuswɑɑɔ. 26 Kurɔ wi, u sɑ̃ɑwɑ Gɛrɛki wi bɑ mɑrɑ Fenisiɔ, Sirin tem sɔɔ. U Yesu kɑnɑmɔ u nùn win biin wɛrɛku ɡirɑ. 27 Adɑmɑ Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n weenɛ bu ɡinɑ bibu dĩɑnu wɛ̃, domi n ǹ wɑ̃ bu bibun dĩɑnu suɑ bu bɔ̃nu kɔ̃ɔwɑ.
28 Mɑ u Yesu wisɑ u nɛɛ, mɛyɑ Yinni, ɑdɑmɑ bɑɑ bɔ̃ɔ binu nu rɑ bibun dĩɑ buri dɔbiri tɑbulun kɔkɔrɔ.
29 Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wisi bin sɔ̃, ɑ wio. Wɛrɛku ɡe, ɡɑ wunɛn bii doonɑri.
30 Ye u turɑ yɛnuɔ u deemɑ bii wi, u kpĩ kpin yerɔ, wɛrɛku ɡe, ɡɑ nùn doonɑri.
Yesu u durɔ soso ɡoo bɛkiɑ
31 Yen biru Yesu u ɡɔsirɑmɑ Tirin tem di u dɔɔ Gɑlilen dɑɑ bureru ɡiɑ. Nɡe mɛ u dɔɔ u Sidonin tem kɑ tem mɛ bɑ mɔ̀ Wusu wɔkuru bukiɑnɑ. 32 Yerɑ ɡɑbɑ kɑ soso ɡoo nɑ win mi, wi u ku rɑ kpĩ u ɡɑri ko sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. Mɑ bɑ Yesu kɑnɑ u nùn nɔmɑ sɔndi u bɛkiɑ. 33 U kɑ nùn dɑ bee tiɑ mi n kɑ tɔn wɔru tomɑ, mɑ u win niki binu doke soso win swɑsu sɔɔ. Mɑ u yɑ̃ɑtɑm siɑ u kɑ win yɑrɑ bɑbɑ. 34 Mɑ Yesu u nɔni suɑ wɔllɔ, u wom mwɛ, mɑ u nɛɛ, Efɑtɑ, yen tubusiɑnɑ swɑsu su wukiɑro.
35 Mii mii mɑ durɔ win swɑsu wukiɑrɑ, win yɑrɑ dɛndɑ, mɑ u ɡɑri kobu wɔri dee dee. 36 Yesu bu yiire bu ku rɑɑ ɡoo sɔ̃ ɑdɑmɑ nɡe mɛ u bu sɔ̃ɔmɔ kpeetim sɑri, mɛyɑ bɑ mɑɑ ɡerumɔ kpeetim sɑri. 37 Mɑ biti bɑkɑ bu mwɑ n bɑndɑ mɑ bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀, ye u mɔ̀ kpuro ɡɑ̃ɑ burɑnɑ. U mɑm derimɔ sosobɑ ɡɑri nɔɔmɔ. Be bɑ ku rɑ rɑɑ mɑɑ ɡere, bɑ ɡerumɔ.