11
Durɔ ɡoo u wɑ̃ɑ Gɑlɑdi mi, win yĩsirɑ Yɛfite. Durɔ wi, tɑbu durɔn tiiwɑ. Gɑlɑdiwɑ u nùn mɑrɑ kɑ kurɔ tɑnɔ ɡoo. Gɑlɑdi wi, u mɑɑ bibu ɡɑbu mɑrɑ kɑ win kurɔ. Sɑnɑm mɛ bii be, bɑ kpɛ̃ɑ bɑ Yɛfite ɡirɑ win tundon yɛnun di bɑ nɛɛ, uǹ tundon tubi dimɔ domi u sɑ̃ɑwɑ kurɔ tɑnɔ bii.
Mɑ Yɛfite u win tundo turosi be dukɑ suuri, u dɑ u wɑ̃ɑ Tobuɔ. Mɑ u ɡɑru koo sɑribɑ mɛnnɑ u kɑ tɔmbu wɔrɑɑ dɑɑmɔ.
Yen biru Amɔnibɑ bɑ Isirelibɑ wɔri. Sɑnɑm mɛ tɑbu swĩɑ, yerɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu be bɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdiɔ bɑ dɑ bɑ Yɛfite deemɑ Tobu mi. Bɑ nɛɛ, ɑ nɑ ɑ ko bɛsɛn kpɑro su kɑ Amɔnibɑ wɔri.
Yerɑ u ɡuro ɡuro be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛ wi nɑ sɑ̃ɑ bɛɛn yibɛrɛ? N ǹ bɛɛ i mɑn ɡirɑ sɑɑ nɛn tundon yɛnun di? Yèn sɔ̃ i wɑ̃ɑ wɑhɑlɑ sɔɔ, n ǹ yen sɔ̃nɑ i mɑn somiru kɑnɑmɔ?
Mɑ Gɑlɑdiɡii be, bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, ɡeemɑ, yen sɔ̃nɑ sɑ nɑ wunɛn mi, ɑ sun kpɑrɑ su kɑ Amɔnibɑ tɑbu ko. Yen biru kpɑ ɑ n sɑ̃ɑ bɛsɛn kpɑro, bɛsɛ be sɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdin berɑ mi.
Yɛfite u bu wisɑ u nɛɛ, ì n kɑ mɑn dɑ sɑ Amɔnibɑ tɑbu wɔri, mɑ Yinni Gusunɔ u derɑ sɑ bu kɑmiɑ, nɛnɑ kon ko bɛɛn kpɑro kɑ ɡem?
10 Mɑ tɔn be, bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, Yinni Gusunɔwɑ ko n sɑ̃ɑ bɛsɛn seedɑ sɑ̀ kun kue ye sɑ ɡeruɑ.
11 Yerɑ Yɛfite u kɑ bu dɑ, mɑ bɑ nùn kuɑ ben kpɑro. Sɑɑ ye sɔɔrɑ u win ɡɑri yi kpuro Yinni Gusunɔ sɑɑriɑ Misipɑɔ.
Gɑri yi Yɛfite
u Amɔnibɑ sɔ̃ɔwɑ
12 Yerɑ Yɛfite u Amɔnibɑn sinɑ boko ɡɔriɑ u nɛɛ, mbɑ n sun mɔɔsinɛ nɛ kɑ wunɛ, ɑ kɑ nɛn tem tɑbu wɔrimɔ.
13 Mɑ sinɑ boko wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, sɑnɑm mɛ Isirelibɑ bɑ wee Eɡibitin di, bɑ nɛn tem mwɑ sɑɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Aɑnɔɔn di n kɑ ɡirɑri dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yɑbɔkuɔ kɑ Yuudɛnin wɔwɑɔ. Yen sɔ̃, i sun bɛsɛn tem wesio kɑ bɛɛn tii. Ì n kuɑ mɛ, sɑnnɔ mɑɑ sɑri.
14 Yerɑ Yɛfite u mɑɑ sunɔ wi ɡɔriɑ u nɛɛ, 15 Isirelibɑ bɑǹ Mɔɑbubɑn tem kɑ Amɔnibɑn tem mwɛ. 16 Geemɑ, sɑnɑm mɛ bɑ wee Eɡibitin di, bɑ ɡbɑburu sɑrɑ mɑ bɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑri tɔburɑ. Yen biru bɑ dɑ Kɑdɛsiɔ. 17 Sɑɑ min diyɑ bɑ Edɔmun sunɔ ɡɔriɑ bɑ nɛɛ, u de bu win tem sɑrɑ bu dɑ wuswɑɑɔ Kɑnɑnin temɔ. Adɑmɑ u yinɑ mɑm mɑm. Mɛyɑ bɑ mɑɑ Mɔɑbun sunɔ ɡɔriɑ. Yerɑ win tii, u mɑɑ yinɑ. Mɑ Isirelibɑ bɑ sinɑ Kɑdɛsi mi. 18 Yen biruwɑ bɑ seewɑ Kɑdɛsin min di bɑ ɡbɑburun swɑɑ mwɑ bɑ Mɔɑbubɑ kɑ Edɔmubɑn tem sɛ̃ɛnɑ sere bɑ kɑ turɑ Mɔɑbu ben tem sɔ̃ɔ yɑri yerɔ. Mɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Aɑnɔɔn bɔkuɔ mi Mɔɑbubɑn tem mu nɔɔ yɔ̃rɑ. 19 Sɑɑ min diyɑ bɑ mɑɑ Sihoni, Amɔrebɑn sinɑ boko ɡɔriɑ wi u wɑ̃ɑ Hɛsiboniɔ bɑ nɛɛ, u de bu sɑrɑ win temɔ bu doonɑ Kɑnɑnin tem ɡiɑ. 20 Adɑmɑ Sihoni uǹ Isirelibɑ nɑɑnɛ kue u sere de bu sɑrɑ win temɔ. Mɑ u win tɑbu kowobu kpuro mɛnnɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Yɑhɑsiɔ. Mɑ bɑ kɑ Isirelibɑ tɑbu kuɑ. 21 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Sihoni kɑ win tɔmbu kpuro Isirelibɑ nɔmu bɛriɑ. Mɑ Isirelibɑ bɑ bu ɡo ɡo bɑ kɑmiɑ bɑ tem mɛ kpuro mwɑ. 22 Bɑ mwɑwɑ sɑɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Aɑnɔɔn di n kɑ ɡirɑri dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yɑbɔkuɔ. Sɑɑ mɑɑ ɡbɑburun di te tɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yerɔ n kɑ ɡirɑri Yuudɛniɔ. 23 Wee tɛ̃ Gusunɔ, bɛsɛ Isirelibɑn Yinni u Amɔrebɑn tem mɛ mwɑ u sun wɛ̃. Yerɑ ɑ kĩ ɑ mɑɑ sun mu mwɑɑri? 24 Tem mɛ wunɛn bũu Kemɔsi u nun wɛ̃, ɑǹ mu nɛni wunɛ ro? Ǹ n mɛn nɑ, sɑ ko mɑɑ tem mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun wɛ̃ nɛnɛwɑ. 25 Bɑɑ Bɑlɑki Siporin bii, Mɔɑbubɑn sunɔ wi u dɑm bɑkɑm mɔ, uǹ wure u kɑ sun sikirinɑ u sere nɛɛ, u koo sun tɑbu wɔri. Wunɛ ɑ nùn dɑm kerewɑ? 26 Wee yen wɔ̃ɔ ɡoobɑ wunɔbuwɑ (300) mini ye Isirelibɑ bɑ kɑ wɑ̃ɑ Hɛsiboniɔ kɑ Aroɛɛɔ kɑ sere wuu si su wɑ̃ɑ mi kpuro kɑ si su wɑ̃ɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Aɑnɔɔn bɔkuɔ. Mbɑn sɔ̃nɑ iǹ bu tem mɛ mwɑɑri sɑɑ sɑɑ yen di. 27 Sinɑ boko, n ǹ nɛ nɑ torɑ, wunɑ ɑ torɑ. Domi wunɑ ɑ ɡbiɑ ɑ sun tɑbu wɔrimɑ. Yen sɔ̃nɑ Yinni Gusunɔ wi u rɑ tɔmbu sirie u sun siriɑ ɡisɔ bɛsɛ kɑ bɛɛ.
28 Adɑmɑ Amɔnibɑn sinɑ boko wi, uǹ Yɛfiten ɡɑri wure.
Yɛfiten nɔɔ mwɛɛru
29 Yerɑ Yinni Gusunɔn Hunde u Yɛfite yɔɔwɑ. Mɑ u Mɑnɑsen tem sɑrɑ u dɑ Misipɑɔ Gɑlɑdin temɔ. Min diyɑ u mɑɑ dɑ Amɔnibɑn temɔ. 30 Miyɑ u Yinni Gusunɔ nɔɔ mwɛɛ teni kuɑ u nɛɛ, Yinni, ɑ̀ n mɑn Amɔnibɑ nɔmu bɛriɑ, 31 mɑ nɑ bu kɑmiɑ nɑ wee, tɔnu wi nɑ ɡbiɑ nɑ kɑ yinnɑ, wiyɑ kon mwɑ n kɑ nun yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru kuɑ.
32 Min diyɑ u seewɑ u dɑ Amɔnibɑn temɔ u kɑ bu tɑbu ko. Mɑ Yinni Gusunɔ u mɑɑ nùn bu nɔmu bɛriɑ. 33 Mɑ u bu kɑmiɑ u nɑsɑrɑ suɑ u ben wusu yɛndu mwɑ si su wɑ̃ɑ Aroɛɛn di n kɑ dɑ Minitiɔ sere kɑ Abɛli Kerɑmimuɔ. Mɑ Gusunɔ u derɑ Isirelibɑ bɑ bu tɑɑre mɑm mɑm.
34 Sɑnɑm mɛ Yɛfite u ɡɔsirɔ win wuuɔ, Misipɑɔ, yerɑ win bii wɔndiɑ u yɑrimɑ u nùn sennɔ wee, u bɑrɑ kpɑ̃ru soomɔ u yɑɑmɔ. N deemɑ bii wɔndiɑ wi turowɑ u mɑrɑ. Uǹ mɑɑ bii ɡoo mɔ. 35 Sɑnɑm mɛ u bii wi wɑ, yerɑ u win tiin yɑberu nɛnuɑ u kɑrɑnɑ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃, u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, nɛn bii, nuku sɑnkirɑ bɑkɑnu sɔɔrɑ ɑ mɑn doke mi. Domi nɑ Yinni Gusunɔ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. Tɑǹ mɑɑ kɔbiɑrɔ.
36 Mɑ bii wɔndiɑ wi, u win tundo wisɑ u nɛɛ, ɑ̀ n Yinni Gusunɔ nɔɔ mwɛɛru kuɑ, ɑ kɑ mɑn koowo kpuro nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ domi u derɑ ɑ Amɔnibɑ be bɑ sɑ̃ɑ wunɛn yibɛrɛbɑ mɔru kɔsiɑ. 37 Adɑmɑ ɑ mɑn suru yiru kɛ̃ɛyɔ ɡinɑ kpɑ n dɑ ɡuunu wɔllɔ kɑ nɛn wɔndiɑ kpɑɑsibu su wuri ko mi, yèn sɔ̃ nɑǹ durɔ sue nɑ kɑ ɡbiɔ.
38 Mɑ Yɛfite u nùn suru yiru ye kɑ̃. U dɑ ɡuunu wɔllu mi, kɑ win wɔndiɑ kpɑɑsibu bɑ wuri kuɑ. 39 Ye suru yiru ye, yɑ yibɑ, u dɑ u win tundo deemɑ. Mɑ tundo u kɑ nùn yɑ̃ku te kuɑ, tèn nɔɔ mwɛɛru u Yinni Gusunɔ kuɑ. Nɡe mɛyɑ wɔndiɑ wi, u kɑ ɡu, uǹ durɔ sue. Sɑɑ dɔmɑ ten diyɑ bɑ woro teni yi Isireliɔ. 40 Wɔ̃ɔ bɑɑɡere Isirelibɑn tɔn kurɔbu bɑ rɑ yɑriwɑ wuun di bu dɑ bu Yɛfite Gɑlɑdiɡiin bii wɔndiɑ wi swĩiyɑ sɔ̃ɔ nnɛ.
Yɛfite kɑ Efɑrɑimubɑ