8
Sinꞌman Jesús tsꞌan na chu ndöꞌ cotöꞌ
(Mr 1:40-45; Lc 5:12-16)
Xjen na tjantcüeꞌ Jesús na jnan jon juu tyoꞌñeen, nnꞌan na jndye jndyiꞌhin tyentyjahan toxenꞌ jon. Ndoꞌ tyjeeꞌnon cüii tsansꞌa na chu ndöꞌ cotöꞌ, tconxtye juu tonnon jon, itso juu:
—Nndaꞌ ta, nchji na vaa najndei na condui ꞌuꞌ na nndëë ntsinꞌmanꞌ ja xe na aa ntꞌue tsonꞌ.
Ndoꞌ tyio Jesús ntꞌö jon nacjooꞌ tsanviiꞌñeen, itso jon nnon juu:
—Ntꞌue tsꞌön, cꞌonꞌ na jndë ntjo ya ntcüeꞌ ꞌuꞌ.
Ndoꞌ ninñoonꞌ jnꞌman juu, mana tsu ndöꞌñeen. Ndoꞌ tso Jesús nnon juu:
—Ndyeeꞌheꞌ, minꞌncüii nnon tsꞌan tyiꞌntsuꞌ nchu vaa sꞌa. Naneinhin cjaꞌ, quitsiꞌmanꞌ nnon tyee njan jaa nnꞌan judíos na jndë jnꞌmanꞌ, ndoꞌ juu quiooꞌ na itsiquindyi jñꞌoon na tquen Moisés na nninncyahoꞌ nnon Tyoꞌtsꞌon, juu oꞌ ncyaꞌ nnon tyeeꞌñeen. Ee na ntsiquindëꞌ na nndaꞌ, ntsiꞌman jndyoyuhanꞌ ndëë nnꞌan na jndë jnꞌmanꞌ.
Sinꞌman Jesús mosooꞌ cüii capitán
(Lc 7:1-10)
Jndë na tëqueeꞌ Jesús tsjoon Capernaum, tëntyjaaꞌ ncüii capitán na mꞌaan jon. Juu tsanꞌñeen coꞌxen jon ncüii ciento sondaro cüentaaꞌ tsjoon Roma. Tcan jon na quitsꞌaa Jesús vi nayaꞌñeenꞌhin yohin. Itso jon:
—Nndaꞌ ta, mioon jndyi iquenon moso njan na vaa juu vꞌa, iyꞌoon tycu coquenhin ndoꞌ iquii jndyihanꞌhin.
Tꞌa Jesús, itso jon:
—Ncjö ntsinꞌmanhin.
Majoꞌ sintcüeꞌ capitánꞌñeen jñꞌoon, itso jon:
—Nndaꞌ Ta, tyiꞌquitsixuan na ngaqueꞌ quityquiiꞌ vꞌa. Majoꞌ veꞌ quitsuꞌ na quinꞌman moso njan, ndoꞌ nꞌman juu. Ngꞌe mantyi ja mꞌan nacje ꞌnaan nnꞌan na cotoꞌxenhin ja. Ndoꞌ mantyi mꞌan sondaro na macoꞌxën. Ya na maꞌua tsꞌian nnon ncüiihin, matsjö nnon juu: “Cjaꞌ ndöhin, ndoꞌ ncja juu.” Ndoꞌ ya na maꞌua tsꞌian nnon cüiichenhin: “Quindyoꞌ ntjoohin”, ndoꞌ nndyo juu. Ndoꞌ na ntsjö nnon moso njan: “Quitsaꞌ tsꞌianvaꞌ, ndoꞌ ntsꞌaa juuhanꞌ.”
10 Ndoꞌ vi na jndë jndyii Jesús jñꞌoon na tso tsanꞌñeen, tëveeꞌ jndyi tsꞌon jon. Tso jon ndëë nnꞌan na cotsantyja naxenꞌ jon:
—Jñꞌoon na mayuuꞌ matsjö ndëëhoꞌ, quiiꞌ ntꞌan ntyjëëhë nnꞌan Israel, minꞌjon tacontji ncüii tsꞌan na tꞌman vaa na vantyja tsꞌon juu Tyoꞌtsꞌon chaꞌna juu tsanvahin. 11 Quitquenhoꞌ cüenta jñꞌoon na ntsjö, juu xjen ya na nnintyincyooꞌ ntyja na ityeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon nnꞌan tsonnangue, nnan nnꞌan xiꞌjndiohanꞌ na ngüendyuaahan yo ndochihi Abraham, Isaac yo ninꞌJacob na ntcüaꞌ nanꞌñeen yohan. 12 Majoꞌ nque nnꞌan judíos, joohin chuhanꞌ na nanꞌxuanhin juu na ityeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon, ncüjiꞌhanꞌhin joꞌ. Ndoꞌ ncjuꞌhanꞌhin naijon na tëquintyja najaan, ndoꞌ joꞌ ncꞌonhan na nnanꞌxuaahan na ntsiꞌndaaꞌhanꞌ ngiohan. Ndoꞌ maninꞌnanꞌquiꞌioonꞌhin ndiꞌnꞌonhan na ntquiihanꞌhin.
13 Jndë joꞌ tso Jesús nnon juu capitánꞌñeen:
—Cjaꞌ ntcüeꞌ vaꞌ, ndoꞌ quindui chaꞌxjen na mavantyja tsonꞌ.
Ndoꞌ majuuntyi xjenꞌñeen jnꞌman mosooꞌ juu capitánꞌñeen.
Sinꞌman Jesús tsanscu xeenꞌ Pedro
(Mr 1:29-31; Lc 4:38-39)
14 Ndoꞌ tja Jesús vaaꞌ Pedro. Jndë na tëqueeꞌ jon joꞌ, jndyii jon jñꞌoon na juu tsanscu xeenꞌ Pedro, vaa tsanꞌñeen cjooꞌ jndu. Iyꞌoon tjuenꞌhin. 15 Joꞌ tꞌui Jesús ntꞌö tsanscuꞌñeen. Ndoꞌ ninñoonꞌ jndya tjuenꞌhin. Jnanquintyja juu, taꞌ juu na sijñꞌoonꞌ juu na tcüaꞌhan.
Jndye nnꞌan vꞌi sinꞌman Jesús
(Mr 1:32-34; Lc 4:40-41)
16 Ndoꞌ vi na jndë tua ndoꞌcüjioonꞌ, nnꞌan na nanꞌxuan jndyetyia, tyecho nnꞌan joohin na mꞌaan Jesús. Tcoꞌxen jon jndyetyiaꞌñeen na quinduiꞌhin quiiꞌ nꞌon nanꞌñeen. Mantyi sinꞌman jon tsoñꞌen nnꞌan vꞌi. 17 Tui na nndaꞌ chaꞌ quitsiquindëhanꞌ jñꞌoon na jndui na toninncyaa Isaías ndyu na toxenꞌchen. Itso jon: “Manquii Tyoꞌtsꞌon tejndei jon jaa na tyiꞌjndeiꞌ nnꞌön. Ndoꞌ sinꞌman jon jaa tsoñꞌen nnon ntycu na coquenön.”
Nnꞌan na ninꞌquitsantyja toxenꞌ Jesús
(Lc 9:57-62)
18 Ya na jndyiaaꞌ Jesús na jndye jndyi nnꞌan mꞌan xejndio ngiaaꞌ jon, tso jon ndëë nnꞌan na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa jon na quinanꞌjndaꞌhin vꞌaandaa na ngüeꞌjndyahan ndaandue. 19 Tantyjaaꞌ ncüii tsꞌan na tsiꞌman nchu vaa itsiquindyi ntji na tquen Moisés. Itso juu nnon Jesús:
—Nndaꞌ ta, ꞌuꞌ na matsiꞌmanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon ndë́, minyuuchen na ncjaꞌ ntsijon ja yo ꞌuꞌ.
20 Joꞌ sintcüeꞌ Jesús jñꞌoon nnon juu, itso jon:
—Joo ndyondyehinꞌ min ndueꞌ oꞌ, ndoꞌ quintsahinꞌ min ntycya oꞌ, majoꞌ ja na condui tsansꞌa na tꞌua Tyoꞌtsꞌon tsꞌian nnön na coxën tsoñꞌen nnꞌan, min naijon na ngüajndyëë, taꞌnan yu ro.
21 Cüiichen tsꞌan na ivayꞌoon juu yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, itso juu nnon jon:
—Ta, ncyaꞌ chjo jñꞌoon na ntixꞌë tyëhöꞌ ndoꞌ vi na jndë tyꞌiuhin, yajoꞌ yu jeꞌ, ngöyꞌön ja yo jñꞌoon na mancyaꞌ.
22 Tꞌa Jesús, itso jon:
—Jndye nnꞌan mꞌanhin chaꞌvijon ntꞌoohin. Quiꞌndyiꞌ na quityꞌiu nque nanꞌñeen ntyjehin. Majoꞌ ꞌuꞌ quindyotsijon ꞌuꞌ yo jñꞌoon na mancya.
Sichen Jesús jndye yo na iju ndaandue
(Mr 4:35-41; Lc 8:22-25)
23 Tua Jesús quityquiiꞌ vꞌaandaa ndoꞌ nnꞌan na tqueenꞌ jon na quitsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa jon, tyꞌehin yo jon. 24 Ndö vaa ꞌnan tui, tyíꞌcovijndye na tyꞌehan, ndoꞌ tyioo ncüii jndye tꞌman nnon juu ndaandueꞌñeen, mavaaxjen na nchjehanꞌ vꞌaandaaꞌñeen ngꞌe juu ndaandueꞌñeen, jndei ijuhanꞌ. Ndoꞌ Jesús jeꞌ, itso jon. 25 Yajoꞌ joo nnꞌan na tonanꞌjon jñꞌoon na toninncyaa jon, jnanꞌndyooꞌhin nnon jon, jnanꞌntcüihan jon, jnduehan:
—Nndaꞌ ta, quitsinꞌmanꞌ jaa, ee juu vꞌaandaa na ñjön, mangua ndaahanꞌ na nchjehanꞌ juuhanꞌ na ntscüjehanꞌ jaa.
26 Tꞌa Jesús, itso jon:
—ꞌOꞌ tyiꞌcovantyja ya nꞌonhoꞌ. ¿Ndu na coquityuehoꞌ?
Ndoꞌ jnanquintyja jon, sityiaꞌ jon jndyeꞌñeen yo ndaandue, ndoꞌ tichen ntcüeꞌhanꞌ. 27 Ndoꞌ sꞌaahanꞌ na jndye jndyi tꞌoon nꞌonhan na nndaꞌ tui, taxeeꞌhan ndëë ntyjehan:
—Juu tsanvahin, ¿nin conduihin? Ata juu jndye yo ndaandue cotaꞌngueeꞌhanꞌ jñꞌoon na icoꞌxen jonhanꞌ.
Sinꞌman Jesús nnꞌan Gadara na mꞌan jndyetyia quiiꞌ nꞌonhan
(Mr 5:1-20; Lc 8:26-39)
28 Jndë na tejndyahan juu ndaandueꞌñeen, squehan ndyuaa na jndyu Gadara. Joꞌ jnduiꞌhan vꞌaandaa. Ndoꞌ tyequitjon ve nnꞌan ndyuaaꞌñeen jon na ninnquiiꞌchen tomꞌanhan ndiꞌntꞌua ntꞌoo. Nanꞌxuan nanꞌñeen jndyetyia quiiꞌ nꞌonhan. Vjee jndyihan ata ndiquindëë ngüeꞌnon nnꞌan naijon na mꞌanhan. 29 Tyeꞌ jnanꞌxuaahan, jnduehan:
—ꞌUꞌ Jesús na condui ꞌuꞌ Jnda Tyoꞌtsꞌon, ¿Nin ꞌnan ntꞌue tsonꞌ yo já? ¿Aa jndyoꞌ na ntsaꞌviꞌ já, min na tyiꞌcoventyja xjen na ntꞌuiꞌviꞌ já?
30 Ndyo naijon mꞌan nanꞌñeen mꞌan cüii tmaanꞌ quintcu na cotqui oꞌ. 31 Ndoꞌ tan jndyetyiaꞌñeen cüii nayaꞌñeen nnon Jesús, jnduehan:
—Xe na ncüjiꞌ já quityquiiꞌ nꞌon nanmin, ncyaꞌ jñꞌoon na ntsacꞌë́ quiiꞌ nꞌon quintcu na mꞌan ndöꞌ.
32 Tꞌa Jesús jndyuehan, tso jon:
—Cüa, quinduiꞌhoꞌ.
Yajoꞌ jnduiꞌ jndyetyiaꞌñeen, tyequeꞌhan quiiꞌ nꞌon joo choꞌñeen, ndoꞌ na nndaꞌ ninvaa tmaanꞌ oꞌ jnanꞌnon oꞌ, tyecue oꞌ naijon tyꞌa vaa na njoon jndyihanꞌ, joꞌ tequityeeꞌ oꞌ tyquiiꞌ ndaandue, tjë oꞌ na sava ndaa nquen oꞌ.
33 Ndoꞌ joo nnꞌan na totaꞌntyjeeꞌ choꞌñeen, jnanꞌnonhan, tyentcüeꞌhan tsjoonhan. Chen jndyi tonanꞌquindyiihan nchu vaa ꞌnan na tui na tjë oꞌ, ndoꞌ mantyi ntyja ꞌnaanꞌ na jnꞌman joo nanꞌñeen na tonanꞌxuanhan jndyetyia. 34 Ngꞌe na nndaꞌ, tsoñꞌen nnꞌan tsjoonꞌñeen jnduiꞌhan, tyequijntyꞌiahan Jesús. Ndoꞌ xjen na squehan naijon na mꞌaan jon, tanhin nnon jon na quitsꞌaa jon vi nayaꞌñeen na quinduiꞌ ntcüeꞌ jon ndyuaa tsjoonhin.