12
Yesu Ɔpɛ Igbã Ɔsegu I Kakpɛkɔ̃ Sate Gu Ɔ̃ Marabaradze Iso.
Ne Yesu ɔpɛ igbã sɔ, “Ɔwi ɔwɛ̃ ne, ɔrɛrɛ̃ ɔwɛ̃ ɔkpɛ̃ adziribi awɛ̃ kakpɛkɔ̃. Ɔtɛ̃ ɔkpã ɔki ɔlɔ. Ne ɔɖi itawo i kakpɛkɔ̃ ndɛ̃ kumɛgɔ ɔ̃afɔ adziribi ndu ɔfere maakã masirakanya. Ɔtsue kakɔi kɔlɛa ɔɣedza sɔ maaya iso madzuɛ̃ kakpɛkɔ̃. Ɔsu kakpɛkɔ̃ ɔtã marabaradze mawɛ̃ sɔ madzuɛ̃. Ne ɔrui ɔkɛlɛ ɔri ne. Gɔ ɔwi ɔɣo sɔ maasɔrɛ̃ ɔraɖui ne, ɔrɛrɛ̃ gɔgbe ɔsese ma ɔ̃ ɔɖabo sɔ masu ɔ̃ ɔkpɛ matã mabɔ wũ. Ɣɛɛ marabaradze mamɔ ɔmɔɛ̃ wũ mapɛ, masa wũ, ne ɔruigu nrɔɔ̃ kunu ne. Kakpɛkɔ̃ sate ɔsese ɔɖabo mama. Gɔ ɔsɛ ne, marabaradze ɔpɛ wũ, maɖi wũ igbɛ i iti, masopara wũ gbaã. Ɔrɛrɛ̃ gɔ ɔsese ɔɖabo mama, ɔ̃ ne, maɖoe wũ. Ɔpia mamama ana, mapɛ mawɛ̃ fiɛ maɖoe matsɔra.
“Ɔturi gɔ kotoo loɔkuti sɔ ɔ̃apia katɔ̃me nɖe ɔ̃ ɔbi gɔ ɔ̃ipia kuɣɛ. Katsɔrakɔ̃ ne, ɔpia ɔ̃ ɔbi gɔgbe. Ne ɔɣere so sɔ, ‘Lofɔ loɖe sɔ mato maawarɛ wũ ɔbi.’
“Ɣɛɛ ne, marabaradze mamɔ ɔɣere so sɔ, ‘Bo ɔkɔse ɔbi ngbe ne, ɔ̃ nɖe biarase ne. Mitã boɖoe wũ si kaɖekɔ̃ aaɣo bo!’ Ne ɔso mamɔɛ̃ ɔbi. Ne gɔ maɖoe wũ ne, masu wũ mafuĩdza masɛ i ɔkpã kama.”
Ne Yesu ɔkarɛ mma i mmɔ sɔ, “Be mifɔ miɖe sɔ ɔrɛrɛ̃ gɔgbe aabara? Loɣere mi! Ɔto ɔ̃akɛlɛ ɔ̃aɖoe marabaradze ɔɖuɖu fiɛ ɔ̃asu kakpɛkɔ̃ ɔpia maturi mama i nrɔɔ̃ ame. 10 Miika i Ɔko Sekelea ame ngbegɔ maɣɛ sɔ,
‘Ita nɛ i mayotsuedze ɔsɛ̃ sɔ iilɛ ne,
ikpese ita nyaa gu nnɛ lofɔ ma kuɣa iɖo atsɔra?
11 Ɣaa lobara ira siare nɛ.
Ibo bo anɔ, fiɛ ibara bo ɣaa ana.’ ”
12 Gɔ manɔ nwagbe ne, ma Yudase matɔ̃ɖedze ɔbie sɔ si maamɔɛ̃ Yesu. Alasɔ matsue sɔ ma iso ɔpɛ igbã. Ɣɛɛ ne, manigã maturi ma loya i mmɔ. Ne ɔso marui maɣɛ wũ.
Makarɛ Yesu Ira I Lampo Itɔ̃me Iso.
13 Ɔwi kama ne, masese ma Farisise gu Herodes masiaidze sɔ masɛ Yesu kɔrɛ mabie ɔ̃ kanya ame itɔ̃me fiɛ maana ɔ̃ kamɔɛ̃kɔ̃ ɔri. 14 Gɔ mabore mabo wũ ne, maɣere wũ sɔ, “Ratedze, boɣe sɔ asɛ aɖe ika sɛɛ ɔwi gbodzoo. Aisɛ afinikira fɔ itɔ̃me, fiɛ aisɛ anyɔ maturi i katɔ̃. Asɛ ate ɔbiara Ɣaa ɔri sɛɛ. Ne ɔso ne, ɣere bo si ɔri pia sɔ boatã Kaisaro lampo. 15 Botã wũ, ɛɛbɛrɛ bodaatã?”
Yesu ɔtsue sɔ ɔnyɔnyɔ kere maba manyɔnyɔ wũ, ne ɔkarɛ ma sɔ, “Be fiɛ mito migbere me ibuɛ? Mitã me kapɛrɛ si lonyɔ.” 16 Masu mabɔ wũ. Ne ɔkarɛ ma sɔ, “Nna iti gu iyere nsia iso?”
Matã mmuai sɔ, “Kaisaro ire iɖe.”
17 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Ne ɔso ne, misu Kaisaro ira mitã wũ. Si misu Ɣaa ire ana mitã Ɣaa.”
Kumɛgɔ ɔtã mmuai ɔso ne, mawa nnya mato, alasɔ ibara ma ɣaa.
Makarɛ Yesu Atɔ̃me I Makpise Iso.
18 Ma Zadukise ma nsɛ mate sɔ si ɔturi ɔkpi ne, ɔ̃isibata mawɛ̃ ɔba Yesu kɔrɛ, ne makarɛ wũ sɔ, 19 “Ratedze, Mose ɔtsɛrɛ ɔsɛ bo sɔ si ɔrɛrɛ̃ ɔkpi ɔnyua ɔrɔ̃go maiɣe mabi ne, ɔ̃ ɔnyiibi aasu wũ ɔyiri sɔ si maɣe ɔbi ne, maabu wũ lɛ ɔrã ɖeakatɔ̃ ɔbi awe. 20 Ɔwi ɔwɛ̃ ne, manyiibirɛrɛ̃ ikɔdzɛ ɔwe. Ɔɖeakatɔ̃ ɔyiri ɔrɔ̃go maiɣe ɔbi fiɛ ɔkpi. 21 Ne ɔnyɔare ɔsu ɔrɔ̃go ne, maiɣe ɔbi kuwɛ̃ fiɛ ɔ̃ wũ ɔkpi. Ɔtɛare ɔsu ɔrɔ̃go ngbɔ ame ne, ɔ̃ wũ ɔkpi ɔnyua ɔrɔ̃go ɔbi idaaɣe ku wũ. 22 Manyi mabi ikɔdzɛ magbe ɔyiri ɔrɔ̃go gɔgbe makã ku ɔbi idaaɣe fiɛ ɔrɔ̃go ana ɔba ɔ̃akpi i katsɔrakɔ̃. 23 Ɔwi gɔ i makpise ɔɖuɖu aata masɛ ngbã ne, ma nna loayiri ɔrɔ̃go gɔgbe gɔ ma ikɔdzɛ ɔɖuɖu ɔyiri wũ makã?”
24 Yesu ɔɣere ma sɔ, “Mmɔ miɣɛrɛ ne. Lonya sɔ miinɔ itɔ̃me karɔ̃, alasɔ miiɣe Ɔko Sekelea ame itɔ̃me gu Ɣaa ɔle. 25 Ɔwi gɔ i makpise aata ne, maase lɛ Ɣaa makpabo ma i kato, gɔ maibayiri so. 26 Fiɛ makpise ita itɔ̃me ne, Mose ɔtsɛrɛ ira ɔpia i Ɔko Sekelea ame ɔwi gɔ ɔnya kudzirimi to kutsue. Mmɔ ɔtsɛrɛ sɔ Ɣaa ɔɣere wũ sɔ, ‘Mme nɖe Abraham Ɣaa gu Isak Ɣaa gu Yakob Ɣaa.’ 27 Ne ɔso gɔ Ɣaa to ɔnyɔ makpise lɛ manyɔdze ɔso ne, magbanadze Ɣaa ɔɖe, ɔ̃iɖe makpise Ɣaa. Mi ne, miyu ɔri gbaã!”
Nɖe Mmara Mɛ Nɖe Misiare Miɖo?
28 Ne mmaratedze gɔ nɣɛ i mmɔ fiɛ ɔnɔ nwagbe ɔɖuɖu fiɛ ɔnɔ sɔ Yesu ɔtã mmuai kukaakɔ ɔbore ɔbo Yesu ɔkarɛ wũ sɔ, “Iɖe Ɣaa mmara mɛ nɖe misiare miɖo?”
29 Mmɔ i Yesu ɔɣere wũ sɔ, “Mmara mɛ loɖo me ɔɖuɖu nɖe sɔ, ‘Israel mabi, minɔ kukaakɔ! Bosate Ɣaa ne, ɔwɛ̃ saã ɔɖe fiɛ ɔ̃ ɔnɔwɛ̃ saã mpia. 30 Ne ɔso ne, ikote sɔ aaɖɔɛ Bosate gɔ nɖe Ɣaa gu fɔ ɔtu gu fɔ siwarã gu fɔ kasusu gu fɔ ɔle ɔɖuɖu.’ 31 Fiɛ mmɛ nsiai mmɛgbe kama nɖe sɔ, ‘Ɖɔɛ fɔ ɔnyii lɛ kumɛgɔ ato aɖɔɛ so.’ Mmara kumiwɛ̃ siina miɖo mmɛgbe.”
32 Mmaratedze gɔmɔ ɔtã mmuai sɔ, “Ratedze, aɖe ika gbaã! Titiriu kumɛgɔ aɣɛ sɔ Bosate pɛ nɖe Ɣaa, fiɛ ɔmama kuwɛ̃ siina iɖo wũ. 33 Ne ɔso ne, ɔturi aaɖɔɛ Ɣaa gu ɔ̃ ɔtu ɔɖuɖu, gu ɔ̃ kasusu ɔɖuɖu gu ɔ̃ so ɔle ɔɖuɖu, sɔ ɔ̃aɖɔɛ ɔ̃ ɔnyii lɛ kumɛgɔ ɔto ɔɖɔɛ so. Fiɛ ilɛ iɖo sɔ ɔturi aasiai mmara mɛgbe ɔɖo sɔ ɔ̃asu mabɔi gu ara mama ɔfɛ̃ ɔtã Ɣaa.”
34 Gɔ Yesu ɔnya kumɛgɔ ɔtã mmuai gu inɔgba ne, ɔɣere wũ sɔ, “Fɔ ne, aidzorogu Ɣaa sigarakaɖekɔ̃.” Nnɛgbe kama ne, kuwɛ̃ iisibara kagbegbe sɔ ɔ̃akarɛ Yesu kuira kuira.
Nna Nɖe Kristo?
35 Gɔ Yesu to ɔte ara i Ɣaa iyo ame ne, ɔkarɛ sɔ, “Nda ɔso fiɛ mmara matedze sɛ maɣɛ sɔ Kristo ne, Igara David ɔbi ɔɖe? 36 Alasɔ Siwarã Bielea ɔki i David mɔmɔ iso ɔɣɛ sɔ,
‘Ɣaa ɔɣere wũ Sate sɔ,
“Sɛ i wũ kuɖearɔ̃ iso
gbɔgbɔɔgbɔ loabɔ fɔ matsirise karɔ̃
lopia i fɔ ngbatata kayirinɔ.” ’
37 Ngbe ne, si David mɔmɔ to ɔkpere wũ sɔ ɔ̃ Sate ne, nda iba sɔ Kristo aaɖe David ɔwa?”
Maturi gbodzoo ɔya ku isoɣɔ manɔ ara wa i Yesu to ɔɣɛ ku ɔmɛrɛ̃.
Yesu Ɔka Ma Sɔ Madzuɛ̃ So I Mmara Matedze Iso.
38 Gɔ Yesu togu ara ite ne, ɔɣere ma sɔ, “Midzuɛ̃ so i mmara matedze iso. Masɛ mapia ara siare fiɛ masɛ mawe maki sɔ maturi si maya ma ku ibu i kuɣa ame. 39 Masɛ mabie sɔ maasɛ i kakɔlɛkɔ̃ i kusarɛkɔ̃ gu sipɔrɔ̃ katukɔ̃. 40 Masɛ maɖe makpise mare amumu mafɔ ma ara maɖe. Ɣɛɛ masɛ matɛ̃ra maturi atsue i kayi ikparama ame, alasɔ masɛ maɖe aka tagbaraa i iteso ame. Ma kutsue ikpadzɛ̃ ɔmɔ iɖo maturi tsɔra ɔɖuɖu.”
Kuɛdze Wɛrɛba Ɔwɛ̃ Karatã.
41 Yesu ɔsɛ ɔ̃asɛ i karɔ̃ i kasɔrɛkɔ̃ ngbegɔ mato matã sikã, ɔsi ɔto ɔnyɔ kumɛgɔ i maturi to matã ara. Maranase ɔtã sikã siare. 42 Ɣɛɛ kuɛdze wɛrɛba ɔwɛ̃ ɔba ɔ̃ɔpia kupɛrɛ kunyɔ.
43 Ne Yesu ɔkpere ɔ̃ marasuãdze ɔsirakanya fiɛ ɔɣere ma sɔ, “Nto loɣere mi sɔ i Ɣaa anɔmi ame ne, kuɛdze wɛrɛba gɔgbe ɔtã ɔɖo maturi tsɔra. 44 Gbaã ne, mmagbe ara wa maɖe makuti masu maba maatã sɔ si mate so. Ɣɛɛ ɔrɔ̃go gɔgbe ne, bidɛ sɔ wɛrɛba ɔɖe ne, ɔ̃ iyo gu kayi ɔsu ɔtã. Ira nɛ ɔ̃asu ɔɣa aɖera ɔɖe ɔsu ɔba ɔ̃atã ngbe ne.”