19
Yesu Ɔɖe Zakeo Ika.
Yesu ɔsɛ ɔ̃aki i Yeriko ɔmagɛ̃ ame ɔfe. Ma lampofɔdze ɔkpakpa ɔwɛ̃ gɔ marɔ sɔ Zakeo fiɛ ɔba karana gbaã ɔwe mmɔ. Ɔto ɔbie ɔri gɔ iso ɔ̃aki fiɛ ɔ̃atsue ɔturi gɔ igbã i Yesu ɖe. Ɣɛɛ gɔ ɔkurukutu fiɛ maturi ana ɔsi i ɔri ɔso ne, ɔ̃inya wũ. Ne ɔso ɔtere ɔɖe ma katɔ̃ ɔsɛ ɔ̃aya ɔsia i kudziri ame sɔ ɔ̃anya Yesu ala ɔɣe sɔ ɔto ɔ̃aki i mmɔ.
Gɔ Yesu ɔbo kudziri kayirinɔ ne, ɔtui ɔya, ɔkɔlɛ anɔ kato ne ɔɣere Zakeo sɔ, “Zakeo, so ba mala, alasɔ fɔ iyo loabo nɔme.” Zakeo ɔso mala ɔba karɔ̃ ɔfɔ Yesu ku isoɣɔ.
Mma ɔɖuɖu lonya nnɛgbe ɔtsɛ Yesu iɣɛtɛ iɣɛ sɔ, “Ɔrɛrɛ̃ gɔgbe to ɔkɛlɛ ɔ̃abo i kpibaradze iyo.”
Mmɔ i Zakeo ɔta ɔya ne ɔɣere Bosate sɔ, “Tete! Nyɔ, loasu wũ karana kasɛ kawɛ̃ lotã mawɛrɛba. Mma ɔɖuɖu loɖe amumu lofɔ nnɛ loikote sɔ loafɔ ne, loakpesera ma ara lotã ma ikpɛ ina.”
Ne Yesu ana to ɔɣere wũ sɔ, “Nɔme ne, iɖi ɔba i iyo nɛgbe ame. Alasɔ ɔrɛrɛ̃ gɔgbe ɔ̃ wũ ne, Abraham ɔwa tɛtɛ ɔɖe. 10 Fiɛ mme, Ɔturi Awune Ɔbi, ne, loba lonyɔnyɔ mma ɔɖuɖu loyu, loɖi ma.”
Yesu Ɔpɛ Igbã I Sikãrɛtɛa Ibi Iso.
11 Maturi to makã ara wa i Yesu to ɔɣɛ atsue. Ne ɔpɛ ma igbã nɛgbe alasɔ ka ɔbore ɔbo Yerusalem fiɛ mabu sɔ Ɣaa sigara ɔɖewi to ɔ̃aba kiniɔ. 12 Ɔɣere ma sɔ, “Ɔwi ɔwɛ̃ ne, ɔrɛrɛ̃ ɔwɛ̃ gɔ nɖe ɔturi nyaa ɔkɛlɛ karɔ̃ dzoroa kawɛ̃ iso sɔ maamɔɛ̃ wũ sigara. Si maɔro ne, ɔbara ɔ̃ adzuni sɔ ɔ̃akpese ɔba. 13 Si ɔ̃arui ne, ɔkpere ɔ̃ marabaradze iweo ɔsirakanya. Ɔtã ma ɔbiara sikãrɛtɛa ibi iwɛ̃, ɔɣere ma sɔ, ‘Misu sikã dzɛgbe miɖe ala kuɣa si bonyɔ kusia gɔ miana si lona.’
14 “Ɣɛɛ ɔ̃ mɔmɔ aɖe maturi ɔtsiri wũ. Ne ɔso mapia ma kpabo sɔ masiai wũ i kama si masɛ maaɣere igarakpakpa sɔ, ‘Boito bobie sɔ ngɔgbe aaɖe bo igara.’
15 “Ɣɛɛ gɔ masɛra wũ sigara maro ne, ɔkpese ɔba ɔ̃ aɖe. Ɔpia sɔ marɔ ɔ̃ maɖabo ma ɔtã sikã mabɔ si maba maaɣɛ kusia gɔ maɔna.
16 “Ɔɖabo ɖeakatɔ̃ ɔba ɔ̃aya ne ɔɣere wũ sɔ, ‘Tete, sikã dzɛ atã me ne, loɔna sɛ̃ ikpɛ iweo losia iso.’
17 “Ne ɔ̃ ɔkɔse ɔɣere wũ sɔ ‘Ɖafe! Ɔɖabo sɛɛ aɖe. Gɔ awo ara kɛkɛĩ wagbe ɔsu ɔbara karabara ɔso ne, loasu-ɔ losɛra i simagɛ̃ iweo kanya.’
18 “Ɔɖabo nyɔare ɔ̃ wũ ɔba ɔ̃aɣere wũ sɔ, ‘Tete, lona sikã dzɛ atã me ikpɛ iru losia iso!’
19 “Ne ɔ̃ ɔkɔse ɔɣere ɔɖabo gɔgbe ɔ̃ wũ sɔ, ‘Fɔ ne, loasu-ɔ losɛra i simagɛ̃ iru kanya!’
20 “Ɔɖabo mama ɔ̃ wũ ɔba ɔ̃aɣɛ sɔ, ‘Tete, ɔɔnya fɔ sikã dzɛ atã me i ngbe. Losu sɛ̃ lopɛ ikpo i wũ ɔkati ikpakpai ame. 21 Nto lonigã-ɔ alasɔ aba ɔle, asɛ asu ara wa loiɖe fɔ are sɔ fɔ are. Ngbegɔ aikpɛ̃ ana ne, mmɔ asɛ asu fɔ araɖea ne.’
22 “Ne ɔ̃ ɔkɔse to ɔɣere wũ sɔ, ‘Ɔɖabo lalaa aɖe! Fɔ mɔmɔ kanya ame atɔ̃me loasu lotã-ɔ ipɔ! Aɣe sɔ ɔturi gɔ mba ɔle loɖe, fiɛ nsɛ losu nnɛ loiɖe wũ ire lokpesera wũ ire. Nsɛ losu araɖea i ngbegɔ loipɛ ɔraɖui. 23 Gɔ aɣe ngbɔ ne, be ɔso fiɛ aisu wũ sikã asɛ aapia i sikã kakolakɔ̃? Mmɔ ne, kumɛkumɛ iɖe ne, loɣe sɔ nto loana sɛ̃ gu kusia lofɔ.’
24 “Ne ɔɣere mma nɣɛ i mmɔ sɔ, ‘Mimɔɛ̃ ɔ̃ sikã mifɔ mitã ɔɖabo gɔ lona kusia ikpɛ iweo.’
25 “Ɣɛɛ maturi ma nɣɛ i mmɔ ɔɣere wũ sɔ, ‘Tete, ɔɖabo gɔmɔ ka ɔba sikã abi aweo koko!’
26 “Ne igara gɔmɔ ɔɣere ma sɔ, ‘Gbaã nto loɣere mi sɔ ngɔ mba ara ne, maatã wũ mabua. Ɔbiara gɔ nna kuira ne, kɛkɛĩ gɔ ame ɔba ne, maamɔɛ̃ mafɔ wũ iso. 27 Kiniɔ ne, wũ matsirise ma loito mabie sɔ loɖe sigara ne, mibɔ ma i wũ katɔ̃ miba miaɖoe.’ ”
Yesu Ɔbo Yerusalem.
28 Gɔ Yesu ɔɣere ma ara wagbe ɔro ne, ɔɖe ma katɔ̃ ɔɣo Yerusalem ɔri. 29 Ɔwi gɔ ɔ̃ɔbore ɔbo Betfage gu Betania i Nnɔĩ Adziri Kube kuruɛ ne, ɔpia ɔ̃ marasuãdze inyɔ sɔ maɖe katɔ̃. 30 Ɔɣere ma sɔ, “Misɛ kamagɛĩ ga i bo katɔ̃ ngbe ame. Si mibo ne, mito mianya ɔfirimu ibi iwɛ̃ nɛ makɔra maɣedza fiɛ kuwɛ̃ iisɛ ne iso ɔnya. Mikurisi ne mibɔ me ngbe. 31 Si ɔrere ɔkarɛ mi sɔ be ɔso mito mikurisi ne ne, miɣere wũ sɔ, ‘Bokɔse nto ɔbie ne.’ ”
32 Gɔ marasuãdze magbe ɔrui maɣo ɔri ne, manya ira biara lɛ kumɛgɔ i Yesu ɔɣere ma awe. 33 Ɔwi gɔ mato makurisi bɔi ne, ɔ̃ masate ɔkarɛ ma sɔ, “Be ɔso mito mikurisi wũ?”
34 Ne marasuãdze ɔtã ma mmuai sɔ, “Bokɔse nto ɔbie wũ.”
35 Makɔ ɔfirimu ibi mabɔ Yesu. Mawarɛ ma sikati masia bɔi kama ne ka mabuai Yesu ɔta ɔsɛ iso ne. 36 Gɔ marui ne, mawɛ̃ ɔwarɛ ma sikati masɛ i ɔri sɔ ɔsɛ iso.
37 Ɔwi gɔ i Yesu ɔɔbore ɔbo Yerusalem ngbegɔ i ɔri ɔtsɛ iso i Nnɔĩ Adziri Kube iso ne, ɔ̃ marasuãdze gbodzoo ɔtsɛ Ɣaa siba ipɛ mato mafa kayiɖu teteree iki ɔ̃ ara siare wa manya ɔso. 38 Mato maɣɛ sɔ,
“Ɣaa kusɛkusɛ itã igara gɔ nto ɔba i Bosate iyere ame!
Isobuɛ si iwe i Ɣaa sigarakaɖekɔ̃ ɔɖuɖu! Ɣaa ɔkpɛ nɖe ikpawaĩ!”
39 Ne ma Farisise mawɛ̃ i maturi ndɛ̃ to maɣere Yesu sɔ, “Ratedze, sɛ̃ fɔ marasuãdze sɔ malo kulu!”
40 Ne Yesu ɔtã ma mmuai sɔ, “Gbaã nto loɣere mi sɔ si malo kulu ne, ata to aatsɛ kulu ila.”
Yesu Ɔbiɛ I Yerusalem Iti.
41 Gɔ Yesu ɔbore ɔbo ɔmagɛ̃ fiɛ ɔnya wũ ɔsese ne, ɔbiɛ nnɔmɛ i ɔ̃ iti. 42 Ne ɔɣɛ sɔ, “Lobie sɔ tee gbaã ne, aatsue nɔme nnɛ lokotegu-ɔ fiɛ iatã-ɔ isobuɛ. Ɣɛɛ ipɛ i kiniɔ ne, aito anya aɖi ite! 43 Ɔwi to ɔba gɔ fɔ matsirise to maaki malɔ-ɔ i kakɔi biara. Mato maatɛ̃-ɔ mapia masɛ̃ kuyogodɔ̃ gɔ ɔɖuɖu ame aawo ɔki ɔbɔrɛ. 44 Mato maabiɛ ɔmagɛ̃ gɔgbe maɖoe maturi ma ɔɖuɖu mpia i ɔ̃ ame. Maibanyua ita kuiwɛ̃ masɛ i ne kasɛkɔ̃. Alasɔ asɛ̃ sɔ aibatsue ɔwi gɔ i Ɣaa ɔba sɔ ɔba ɔɖi-ɔ!”
Yesu Ɔsa Kuɣamaɖese Ɔɖi I Ɣaa Kasɔrɛkɔ̃.
45 Yesu ɔsɛ ɔ̃abo Ɣaa isɔrɛyo ɔtsɛ kuɣa maɖese ma mpia i mmɔ isa iɖi. 46 Ne ɔɣere ma sɔ, “Matsɛrɛ mapia i Ɔko Sekelea ame sɔ Ɣaa ɔɣɛ sɔ, ‘Wũ iyo ne, maakpere ne sɔ iyo nɛ ame masɛ makparama kayi.’ Ɣɛɛ miɔsu ne mibara mayukukpe kawɛrɛkɔ̃!”
47 Iyi biara ne, Yesu ɔte ara i Ɣaa kasɔrɛkɔ̃ mmɔ. Ɣaa masɔrɛdze makpakpa gu kaɖe matɔ̃ɖedze gu mmara matedze ɔbie sɔ maaɖoe wũ. 48 Ɣɛɛ maiɣe ɔri gɔ iso maaki alasɔ maturi gbodzoo pia mmɔ fiɛ mato makã wũ atsue totoroo.