8
Mamɔɛ̃ Ɔrɔ̃go Ɔwɛ̃ Gɔ Nto Ɔɖe Asɔrɔ̃
Yesu ɔ̃ wũ ɔrui ɔkɛlɛ Nnɔĩ Adziri Kube iso. Kaɖesɛ̃a kaya tutuutu ne, ɔkpese ɔba Ɣaa Isɔrɛyo. Maturi ɔɖuɖu ɔba ɔ̃ kɔrɛ fiɛ ɔsɛ i karɔ̃ ɔtsɛ ma ara ite. Maratedze gu ma Farisise ɔkɔ ɔrɔ̃go ɔwɛ̃ gɔ mamɔɛ̃ gɔ ɔto ɔɖe asɔrɔ̃ mabɔ maaɣedza i ɔgba ame. Maɣere Yesu sɔ, “Ratedze, mamɔɛ̃ ɔrɔ̃go gɔgbe kɔrɔ̃ kɔrɔ̃ gɔ ɔto ɔɖe asɔrɔ̃. I mmara mɛ i Mose ɔtã bo kanya ne, ikote sɔ boapɛ wũ ata boɖoe, ɣɛɛ ne, be ato aɣɛ i ne iso?” Makarɛ Yesu itɔ̃me nɛgbe si mala wũ manyɔ si maana itɔ̃me nɛ iso maaya fiɛ maatã wũ ipɔ.
Ɣɛɛ Yesu ɔkadza ɔto ɔtsɛrɛ ara i karɔ̃ ala ɔ̃ irɔĩ.
Gɔ maɣɛ matogu Yesu itɔ̃me ikarɛ ne, ɔtara iti kato ɔɣere ma sɔ, “Mi ndɛ̃ ngɔ loibara ikpi ɔnya si ɔɖe katɔ̃ ɔpɛ ɔrɔ̃go gɔgbe ita.” Yesu ɔledza ikadza ɔto ɔtsɛrɛ ara i karɔ̃.
Gɔ manɔ itɔ̃me nɛgbe ne, marui ɔwɛ̃ ɔwɛ̃ ita i makpakpa iso iba iakuti Yesu gu ɔrɔ̃go ɔnɔwɛ̃.
10 Gɔ Yesu ɔtara so fiɛ ɔnya sɔ ma ɔɖuɖu ɔɔrui ne, ɔkarɛ wũ sɔ, “Ɔrɔ̃go, i ɖe ma? Ma kuwɛ̃ iitã-ɔ ipɔ?”
11 Ne Ɔrɔ̃go ɔtã mmuai sɔ, “Ooɣo, Bosate.”
Ne Yesu ɔɣere wũ sɔ, “Iyɔ mme wũ loitã-ɔ ipɔ. Kɛlɛ, ɣɛɛ daasibara ikpi ana.”
Yesu Nɖe Kayiiso Ikpawaĩ.
12 Nnɛmɔ kama ne, Yesu ɔɖegu mmamɔ ika ɔɣere ma sɔ, “Mme nɖe kayiiso ikpawaĩ, ne ɔso ɔbiara gɔ losiai me iibasɛ i idududu ame ɔnya ɣɛɛ ɔ̃ana ngbã ame ikpawaĩ.”
13 Ma Farisise ɔɣere wũ sɔ, “Ato aɖe aɖansiɛ i fɔ mɔmɔ iso, ne ɔso fɔ aɖansiɛ iiɖe ɔnukuare.”
14 Ne Yesu ɔtã ma mmuai sɔ, “Si loɖe so aɖansiɛ kɔra ne, wũ aɖansiɛ ɖe ɔnukuare alasɔ loɣe ngbegɔ lose loba gu ngbegɔ losɛ. Mi ne, miiɣe ngbegɔ lose gu ngbegɔ losɛ. 15 Mi ne, maturi ara inyɔ kanya misɛ miɣɛ mi atɔ̃me, ɣɛɛ mme ne, loisɛ loɣɛgu kuwɛ̃ atɔ̃me. 16 Fiɛ si loɣɛ itɔ̃me ana ne, wũ atɔ̃me iɣɛ to iaya, alasɔ iiɖe wũ ɔnɔwɛ̃ mme nsɛ loɣɛ, ɣɛɛ bo gu ngɔ lopia me katɔ̃me. 17 Matsɛrɛ mapia i mi mmara ɔko ame sɔ si maturi inyɔ ɔɖe aɖansiɛ i ira iso ne, iyɔ ma itɔ̃me ɖe ɔnukuare. 18 Mme ne, nsɛ loɖe so aɖansiɛ fiɛ Tete gɔ lopia me katɔ̃me ana sɛ ɔɖe me aɖansiɛ.”
19 Ne mato makarɛ Yesu sɔ, “Lɛ i fɔ Ɔse pia?”
Ɔtã ma mmuai sɔ, “Miiɣe me, fiɛ miiɣe Tete ana. Si ɔɣe miɣe me ne, tee miatsue wũ Ɔse ana.” 20 Yesu ɔte ara wagbe i Isɔrɛyo ngbegɔ masɛ mato ara masɛ. Kuwɛ̃ iiwo wũ ɔmɔɛ̃ alasɔ ɔ̃ ɔkpiwi iiɣo.
21 Yesu ɔledza ma iɣere sɔ, “Loto loarui i mi kɔrɛ, miabie me, ɣɛɛ miakpi i mi akpi ame. Ngbegɔ losɛ ne, miibawo mmɔ ɔba.”
22 Ne ma Yudase to makarɛ so sɔ, “Ɔɖoe ɔto ɔbie sɔ ɔ̃aɖoe so ɔso fiɛ ɔto ɔɣɛ sɔ ‘Ngbegɔ losɛ ne miibawo ɔba’?”
23 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Mi ne, kayiiso ngbe mibɔrɛ, ɣɛɛ mme ne, kato lobɔrɛ. Mi ne, kayiiso maturi miɖe, ɣɛɛ mme ne, loibɔrɛ i kayi gagbe iso. 24 Ne ɔso loto loɣere mi sɔ mito miakpi i mi akpi ame ne. Si miifɔ miɖe sɔ mme nɖe ngɔ loɖe ne, miakpi miwe i mi akpi ame.”
25 Makarɛ wũ sɔ, “Fɔ nɖe nna?”
Ne ɔtã ma mmuai sɔ, “Loɔɣere mi ta karɔ̃kasɛkɔ̃ fiɛ ngbɔ ame loto loɣere mi ne. 26 Loba atɔ̃me gbodzoo i mi iso wa loasu lotã mi ala ipɔ, ɣɛɛ ngɔ lopia me katɔ̃me ne, nukuarese ɔɖe. Fiɛ nnɛ lonɔ lobɔrɛgu i ɔ̃ kɔrɛ imomo loto lopɛ lotã kayiiso.”
27 Maitsue sɔ Ɣaa iso i Yesu to ɔɖe ika. 28 Ne ɔso Yesu ɔɣere ma sɔ, “Ɔwi gɔ miakɔlɛ Ɔturi Awune Ɔbi kato ne, ɔwi gɔmɔ ame miatsue sɔ Mme nɖe ngɔ Loɖe ne. Ana ne, miatsue sɔ loisɛ lobara kuira i wũ ɔle ame, ɣɛɛ nnɛ i Tete ɔɣere me losɛ loɣɛ. 29 Ngɔ lopia me katɔ̃me piagu me fiɛ ɔ̃isɛ ɔnyua me ɔsɛ, alasɔ nsɛ lobara ɔ̃ kuɖɔɛ ɔwi biara ame.” 30 Maturi gbodzoo ma lonɔ ara wa i Yesu ɔɣɛ ngbe, ɔfɔ wũ maɖe.
Yesu Ɔɖi Mma Nɖe Abraham Mawa Ɔte.
31 Ne Yesu ɔɣere ma Yudase ma lofɔ wũ maɖe sɔ, “Si mibara i ara wa lote mi iso ne, iyɔ wũ marasuãdze mɔmɔ miɖe. 32 Miatsue ɔnukuare, fiɛ ɔnukuare aatã mi isɛguso.”
33 Maɣere wũ sɔ, “Abraham mawa boɖe, fiɛ boiɖe kuwɛ̃ masande. Ne ɔso be ɔso fiɛ ato aɣɛ sɔ boana isɛguso?”
34 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Gbaã loto loɣere mi sɔ ɔbiara gɔ nsɛ ɔbara ikpi ne, ikpi ɔsande ɔɖe. 35 Ɔsande iisɛ ɔwe i iyo ɔwi biara ame, ɣɛɛ iyo ɔbi sɛ ɔwe i iyo ɔwi biara. 36 Ne ɔso si Ɣaa Ɔbi ɔtã mi isɛguso ne, miasɛgu so gbaã. 37 Loɣe sɔ Abraham mawa miɖe, ɣɛɛ mito mibie sɔ si miɖoe me alasɔ wũ atɔ̃me iimɔɛ̃ mi ɔtu. 38 Nnɛ lonya i Tete kɔrɛ loto loɣere mi, fiɛ mi wũ nnɛ minɔ i mi ɔse kɔrɛ mito mibara.”
39 Matã wũ mmuai sɔ, “Abraham mawa boɖe.”
Yesu ɔɣere ma sɔ, “Si Abraham mawa miɖe ne, tee miabara ara lɛ Abraham awe. 40 Ɣɛɛ kiniɔ ne, mito mibie sɔ miaɖoe me, mme gɔ nto loɣere mi ɔnukuare gɔ lonɔ lobɔrɛgu i Ɣaa kɔrɛ. Abraham iisɛ ngbã ngbɔ. 41 Mi ne, ara wa i mi ɔse mɔmɔ ɔbara mito mibara.”
Ma Yudase ɔtã Yesu mmuai sɔ, “Iiɖe ɔmagɛ̃ ame mabi boɖe. Ɔse ɔwɛ̃ saã gɔ boba nɖe Ɣaa!”
Yesu Ɔɖi Mma Nɖe Tsirise Mabi Ɔte.
42 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Si biele ne Ɣaa nɖe mi Ɔse ne, tee miaɖɔɛ me alasɔ Ɣaa kɔrɛ lobɔrɛ loba i ngbe. Loiba i wũ mɔmɔ ɔle ame, ɣɛɛ ɔ̃ lopia me katɔ̃me. 43 Be ɔso fiɛ miito minɔ nnɛ loto lote mi karɔ̃? Gɔ miito mibie sɔ minɔ wũ itɔ̃me ɔso. 44 Ɔbosam mabi miɖe, fiɛ mito mibie sɔ miabara ara wa nsɛ akpɛ̃ mi ɔse ɔkã. Ta karɔ̃kasɛkɔ̃ ne, turiɖoese ɔɖe fiɛ ɔ̃isɛ ɔɖɔɛ ɔnukuare alasɔ ɔnukuare na i ɔ̃ ame. Si ɔto ɔla sila ne, ɔtu iisɛ ɔkpa wũ alasɔ ne nɖe ɔ̃ ngbã ne. Ladze ɔɖe fiɛ ɔ̃ nɖe maladze ɔɖuɖu ɔse. 45 Ɣɛɛ mme ne, ɔnukuare loto loɣere mi, fiɛ ne ɔso miifɔ me miɖe ne. 46 Mi nna loawo me ɔɣere sɔ loɖe ipɔ ala lobara ikpi? Si loto loɣere mi ɔnukuare ne, be ɔso miito mifɔ me miɖe? 47 Ngɔ lobɔrɛ i Ɣaa kɔrɛ sɛ ɔkã Ɣaa itɔ̃me atsue. Mi ɣɛɛ ne, iiɖe Ɣaa kɔrɛ mibɔrɛ, ne ɔso miito mikã atsue ne.”
Yesu Ɔɖi So Ɔte Ma Yudase.
48 Ne ma Yudase ɔɣere wũ sɔ, “Si boɣere-ɔ sɔ ɔ Samariase aɖe ne siwarã lalaa pia i fɔ ame ne, bola sila?”
49 Yesu ɔtã ma mmuai sɔ, “Siwarã lalaa na i wũ ame. Loto lokɔlɛ Tete iyere kato, ɣɛɛ mito mibɔ me karɔ̃. 50 Loito lole so, ɣɛɛ ɔwɛ̃ pia gɔ nsɛ ɔle me. Ɔ̃ nɖe atɔ̃meɣɛdze bɔlɔlɔa ne. 51 Gbaã loto loɣere mi sɔ ngɔ nsɛ ɔbara i wũ ara ite iso iibakpi ɔnya.”
52 Ne ma Yudase ɔɣere wũ sɔ, “Kini bosia ita sɔ gbaã ne, siwarã lalaa pia i fɔ ame ne! Abraham ɔkpi, fiɛ kanyamaɖidze ana ɔkpi. Ɣɛɛ ato aɣere bo sɔ ngɔ lobara i fɔ ara ite iso iibakpi ɔnya. 53 Boifɔ nnɛ ato aɣɛ boɖe alasɔ bo ɔwa Abraham ɔkpi, fiɛ kanyamaɖidze ana ɔkpi. Mme ɔturi igbã ato abu so sɔ aɖe?”
54 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Si ɔle loto so ne, iyɔ ile nɛmɔ iiɖe kuira. Ɣɛɛ ngɔ nsɛ ɔle me nɖe wũ Ɔse, ngɔ ame mito mikpere sɔ mi Ɣaa. 55 Miiɣe wũ, ɣɛɛ mme loɣe wũ. Si loɣɛ sɔ loiɣe wũ ne, loakpese ladze lɛ mi. Ɣɛɛ mme loɣe wũ fiɛ losɛ lokã wũ atsue. 56 So ɔɣɔ mi ɔwa Abraham gɔ ɔtsue sɔ loto loaba. Ɔnya ne, fiɛ so ɔɣɔ wũ.”
57 Ma Yudase ɔɣere wũ sɔ, “Gɔ aifɔ akɔ siru ne ɔɣɛ ato sɔ anya Abraham?”
58 Yesu ɔɣere ma sɔ, “Gbaã loto loɣere mi sɔ si maaɣe Abraham ne, ka lopia kayi.”
59 Gɔ ɔɣɛ ngbɔ ne, mamala ata sɔ si mapɛ wũ maɖoe ɣɛɛ Yesu ɔwɛrɛ ɔbɔrɛ i ma ndɛ̃ i Isɔrɛyo ame mmɔ.