6
Yesu Ɔtã Maturi Kukpi Kuru Aɖera Maɖe.
Nnɛgbe kama ne, Yesu ɔwara Galilea itubu nɛ masɛ marɔ ana sɔ Tiberia itubu. Maturi gbodzoo siai wũ alasɔ kumɛgɔ ɔto ɔsa sinyɛ ɔbara ma ɣii. Yesu gu ɔ̃ marasuãdze ɔya kabemi kawɛ̃ masɛ maasɛ i kã iso. Ma Yudase Kukpi Ɔtakuwara Bo Iyi iɖe ana ɔɔbore ibo.
Gɔ Yesu ɔnyɔ ne, ɔnya maturi gbodzoo to maba ɔ̃ kɔrɛ, ne ɔso ɔkarɛ Filipo sɔ, “Lɛ boaɣa aɖera wa losi aaɣo mmagbe ɔɖuɖu maɖe?” Ɔɣɛ ngbɔ si ɔkere Filipo ɔnyɔ atoa sɔ ka ɔɣe koko nnɛ ɔto ɔba ɔ̃abara.
Ne Filipo to ɔtã wũ mmuai sɔ, “Maturi alafa anyɔ ikpɛnɛ kuso kɔra iibawo aɖera ɔɣa aɣo mmagbe ɔɖe nane kɛkɛĩ kɛkɛĩ!”
Mmɔ ne rasuãdze mama gɔ nɖe Andrea gɔ nɖe Simon Petro ɔnyiibi ɔɣɛ sɔ, “Ɔbirɛrɛĩ ɔwɛ̃ pia i ngbe gɔ mba abolo kuboi kuru gu kufarai kunyɔ, ɣɛɛ ne, be i nnɛmɔ aabara maturi gbodzoo magbe?”
10 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Mitã maturi si masɛ i karɔ̃.” Mmɔ ɔkpa ne ɔso masɛ i sikua iso. Marɛrɛ̃ kerekere aaɖe lɛ kukpi kuru ɔɖui. 11 Ne Yesu ɔfɔ aɖera ne, ɔpɛ ɣaa siba i wã iti fiɛ ka ɔsu ɔɣɛɣɛ mma nsi karɔ̃. Ɔfɔ kufarai kuna fiɛ ɔbara ngbɔ ame, ɔbiara ɔɖe ara ɔmi.
12 Gɔ ma ɔɖuɖu ɔɔɖe mami ne, ɔɣere ɔ̃ marasuãdze sɔ, “Mimala kupupui ɔɖuɖu ne midaatã kukawɛ̃ si kanina.” 13 Ne ɔso masa kupupui gɔ lokpɛkpɛti i abolo kuboi kuru gɔ i maturi ɔɖe ɔɖuɖu kanya ne, kuyi kusɛsɛi kuweo-kunyɔ.
14 Gɔ mma mpia i mmɔ ɔnya iwawãra nɛ i Yesu ɔbara ne, maɣɛ sɔ, “Gbaã ne, Kanyaɖidze gɔ sɔ ɔto ɔ̃aba i ngbe ne!” 15 Ne gɔ Yesu ɔnya sɔ mato mabie sɔ maaba maamɔɛ̃ wũ sigara i so ɔle ame ne, ɔrui i ma kɔrɛ ɔkɛlɛ kube iso ɔ̃ ɔnɔwɛ̃.
Yesu Ɔsɛ I Ndu Iso.
16 Kutsuɛ gɔmɔ ne, ɔ̃ marasuãdze ɔrui makɛlɛ itubu kɔrɛ. 17 Gɔ maya mabo i ɔkolo ame ne, matsɛ iwa ikɛlɛ Kapernaum isɛ, atoa sɔ kaɖe ɔɔro ne, Yesu iiba ɔ̃abo ma kɔrɛ. 18 Ɔwi gɔmɔ ne, ndu to miɖa so ala ɔwiri to ɔkpɛ̃ teteree. 19 Gɔ marasuãdze ɔɔwa ɔkolo masɛ i ndu iso lɛ agu atɛ ito ikɛlɛ ana kere ne, manya Yesu sɛ i ndu iso ɔto ɔba ɔkolo kɔrɛ, ne ɔso ifɔ̃ ɔmɔɛ̃ ma! 20 Ɣɛɛ Yesu ɔɣere ma sɔ, “Midaanigã ne mme loɖe!” 21 Ma situ ɔkpase sisɛ, mafɔ wũ mapia i ɔkolo ame kere fiɛ mabo ɔkpokpo ngbegɔ masɛ ne.
Maturi Ɔnyɔnyɔ Yesu.
22 Gɔ kaɖe ɔsɛ̃ ne, maturi gbodzoo ma lowe i itubu ɔkpokpo gɔmɔ isɛ ɔnya sɔ ɔkolo ɔwɛ̃ pɛ lose i mmɔ. Maɣe sɔ Yesu iibo i ɔkolo gɔmɔ ame gu ɔ̃ marasuãdze ne ma ɔnɔwɛ̃ lorui. 23 Ɔwi gɔmɔ ne, sikolo mama dzɛ lose i Tiberia ɔba siabo i ngbegɔ i Bosate ɔpɛ Ɣaa siba i aɖera iti ɔsu ɔtã maturi ɔɖe kɔrɛ. 24 Ne ɔso gɔ maturi gbodzoo mamɔ ɔnya sɔ Yesu ɣee ɔ̃ marasuãdze na i mmɔ ne, mata mabo i sikolo ame makɛlɛ Kapernaum sɔ maanyɔnyɔ wũ.
Yesu Nɖe Ngbã Aɖera.
25 Gɔ manya Yesu i itubu ɔkpokpo gɔmɔ isɛ ne, makarɛ wũ sɔ, “Ratedze, ku mme ɔwi abo ngbe?”
26 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Gbaã loto loɣere mi sɔ, miito mibie me alasɔ minɔ wũ awawãra karɔ̃, ɣɛɛ sɔ mina aɖera miɖe mimi ɔso. 27 Midaamararã so i aɖera wa loanina iso, ɣɛɛ i nwa loase atã ngbã mɛ loisɛ miro. Aɖera wagbe i Ɔturi Awune Ɔbi aatã mi ne, alasɔ Ɣaa gɔ nɖe Ɔse ɔɔpɛ wũ kufe.”
28 Ne makarɛ wũ sɔ, “Nda boabara fiɛ boawo nnɛ i Ɣaa to ɔɖɔɛ ɔbara?”
29 Yesu ɔtã ma mmuai sɔ, “Nnɛ i Ɣaa to ɔbie sɔ mibara nɖe sɔ miafɔ ngɔ ɔpia katɔ̃me miɖe.”
30 Makarɛ wũ sɔ, “Mme iwawãra aabara ate bo bonya fiɛ boafɔ-ɔ boɖe? Be aawo ɔbara? 31 Bo mawa ɔɖe aɖera wa marɔ sɔ mana i fafuĩ ame lɛ kumɛgɔ i Ɣaa itɔ̃me ɔɣɛ sɔ, ‘Ɣaa ɔtã ma aɖera wa lobɔrɛ i kato maɖe.’ ”
32 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Gbaã loto loɣere mi sɔ, iiɖe Mose ɔɖe lotã mi aɖera wa lobɔrɛ i kato, ɣɛɛ wũ Ɔse nsɛ ɔtã aɖera gbaã wa lobɔrɛ i kato. 33 Alasɔ aɖera wa i Ɣaa sɛ ɔtã nɖe ngɔ lose i kato ɔba fiɛ ɔsɛ ɔtã kayiiso maturi ngbã.”
34 Ne maɣere wũ sɔ, “Bosate, la ɔɔtã bo aɖera wagbe ɔwi biara.”
35 Yesu ɔɣere ma sɔ, “Mme nɖe ngbã aɖera wamɔ ne. Ngɔ loba wũ kɔrɛ ne, kukã iibakpɛ̃ wũ kunya, fiɛ ngɔ lofɔ me ɔɖe ne, ɔme iibakore wũ ɔnya. 36 Ɣɛɛ, nto loɣere mi sɔ atoa sɔ miɔnya me ne, miifɔ me miɖe. 37 Ɔbiara gɔ i wũ Ɔse ɔsu ɔtã me ne, ɔto ɔ̃aba wũ kɔrɛ, fiɛ loibasɛ̃ kuwɛ̃ gɔ loba wũ kɔrɛ lonya. 38 Alasɔ loise i kato loba sɔ loaba loabara wũ kuɖɔɛ, ɣɛɛ ngɔ lopia me katɔ̃me kuɖɔɛ loabara. 39 Fiɛ ngɔ lopia me katɔ̃me kuɖɔɛ nɖe sɔ loibayura kuwɛ̃ i mma ɔɖuɖu ɔsu ɔtã me ndɛ̃, ɣɛɛ sɔ loatara ma ɔɖuɖu lobɔ ngbã ku iyi tsɔra. 40 Alasɔ nnɛ i wũ Ɔse to ɔbie nɖe sɔ, ɔbiara gɔ lonya Ɔbi fiɛ ɔfɔ wũ ɔɖe ne, ɔ̃ana ngbã mɛ loisɛ miro, fiɛ iyi tsɔra ne, loatara wũ ɔsɛ ngbã.”
41 Ma Yudase ɔtsɛ siwũti alasɔ ɔɣɛ sɔ, “Mme nɖe aɖera wa lose i kato.” 42 Ne maɣɛ sɔ, “Ɔrɛrɛ̃ gɔgbe ne, iiɖe Yosef ɔbi Yesu ɔɖe ɣɛɛ? Boɣe ɔ̃ ɔse gu ɔ̃ ɔnyi, ne ɔso lɛ ise ɔto ɔɣɛ sɔ kato ɔse?”
43 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Minyua so ɔwararã. 44 Kuwɛ̃ iibawo wũ kɔrɛ ɔba si iiɖe Tete gɔ lopia me katɔ̃me loboregu wũ ɔpia me, fiɛ loatara wũ lobɔrɛgu i makpise ame ku iyi tsɔra. 45 Ɣaa kanyamaɖidze ɔtsɛrɛ masɛ sɔ, ‘Ɣaa to ɔ̃ate ma ɔɖuɖu ara.’ Ne ɔso ɔbiara gɔ nsɛ ɔkã atsue fiɛ ɔsɛ ɔsuã ara ɔbɔrɛgu i Tete kɔrɛ ne, ɔsɛ ɔba wũ kɔrɛ. 46 Nnɛgbe iite sɔ kuwɛ̃ ɔɔnya Tete ɔnya. Ngɔ lobɔrɛ i Ɣaa kɔrɛ pɛ nɖe ngɔ loɔnya Tete ɔnya. 47 Gbaã loto loɣere mi sɔ ngɔ lofɔ ɔɖe ne, ɔba ngbã mɛ loisɛ miro. 48 Mme nɖe aɖera wa nsɛ atã ngbã. 49 Mi mawa ɔɖe aɖera wa marɔ mana i fafuĩ ame, ɣɛɛ makpi. 50 Ɣɛɛ aɖera wa nsɛ abɔrɛ i kato ne, aɖe aɖera wa i ɔbiara gɔ loɖe wã iibakpi. 51 Mme nɖe aɖera wa mba ngbã fiɛ abɔrɛ i kato ne. Ɔbiara gɔ loaɖe aɖera wagbe ne, ɔto ɔ̃asɛ ngbã sɔ ɔ̃ibakpi. Aɖera wa loatã wũ nɖe wũ sosina dzɛ loasu lotã sɔ kayiiso maturi aana ngbã.”
52 Ne ma Yudase ɔtsɛgu so kakpadzɛ̃ i sikpã ame mato makarɛ sɔ, “Nda i ɔrɛrɛ̃ gɔgbe aasu ɔ̃ siturina ɔtã bo boɖe?”
53 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Gbaã loto loɣere mi sɔ, si miiwe Ɔturi Awune Ɔbi sina, minɛ ɔ̃ ima ne, ngbã kumiwɛ̃ iibawe i mi ame. 54 Ngɔ lowe wũ siturina, fiɛ ɔnɛ wũ ima ba ngbã mɛ nna katui fiɛ loatara wũ lobɔrɛgu i makpise ame ku iyi tsɔra. 55 Alasɔ wũ siturina nɖe aɖera mɔmɔ fiɛ wũ ima nɖe ira sɛɛ nɛ maanɛ. 56 Ngɔ lowe wũ siturina fiɛ ɔnɛ wũ ima ne, ɔpia i wũ ame fiɛ mme wũ lopia i ɔ̃ ame. 57 Kumɛgɔ i Tete gɔ mba ngbã ɔpia me katɔ̃me fiɛ iki i ɔ̃ ame ne loba ngbã ne, ngbɔ ame i ngɔ lowe wũ siturina aawe ngbã ne. 58 Nwagbe nɖe aɖera wa lose i kato aba ne, aise lɛ nwa i mi mawa ɔɖe ɣɛɛ makpi. Ɔbiara gɔ loaɖe aɖera wa loto loɣɛ ala ngbe iibakpi ɔnya.” 59 Yesu ɔɣɛ ara wagbe gɔ ɔto ɔte ara i ma Yudase kasarɛkɔ̃ i Kapernaum.
Atɔ̃me Wa Nsɛ Atã Ngbã Mɛ Loisɛ Miro.
60 Gɔ marasuãdze gbodzoo ɔnɔ ara ite nɛgbe ne, maɣɛ sɔ, “Ara wa ɔto ɔte ngbe ba ɔle gbaã! Nna loafɔ wã?”
61 Atoa sɔ kuwɛ̃ iiɣere Yesu kuira ne, ɔɣe nnɛ siwũti mato, ne ɔɣere ma sɔ, “Mi wũ nnɛgbe ɔta iya mi iso? 62 Ne iyɔ nda iabara mi si minya Ɔturi Awune Ɔbi ɔya ɔkɛlɛ kato ngbegɔ ɔwe koko. 63 Ɣaa Siwarã nsɛ sitã ngbã, ɔturi ɔle na i kuira ame. Atɔ̃me wa loɣere mi ne, siwarã gu ngbã aɖe. 64 Ɣɛɛ mi mawɛ̃ iifɔ me miɖe.” Yesu ɔɣere ma ngbɔ ala ta karɔ̃kasɛkɔ̃ ne, ɔɣe mma loifɔ wũ maɖe gu ngɔ loaɖi wũ ɔtã. 65 Ne ka ɔɣere ma ana sɔ, “Nnɛgbe ɔso loɣere mi sɔ kuwɛ̃ iibawo wũ kɔrɛ ɔba si iiɖe Tete loɖi wũ ɔri ne.”
66 Ita i ɔwi gɔgbe ame ne, Yesu marasuãdze gbodzoo ɔkpese wũ i kama sɔ maisibasiai wũ.
67 Ne Yesu ɔfiniki ɔkarɛ marasuãdze iweo-inyɔ ma wũ sɔ, “Mi wũ miakpese me i kama?”
68 Simon Petro ɔtã mmuai sɔ, “Bosate, nna kɔrɛ boakɛlɛ? Aba atɔ̃me wa nsɛ atã ngbã. 69 Fiɛ ana ne, bofɔ boɖe, fiɛ boɣe sɔ fɔ nɖe Ɔsekelea gɔ lobɔrɛ i Ɣaa kɔrɛ.”
70 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Iiɖe mi maturi iweo-inyɔ loɖi lotã so? Ɣɛɛ mi ndɛ̃ ɔwɛ̃ ɖe Ɔbosam!” 71 Yesu ɔɣɛ nnɛgbe i Yuda gɔ nɖe Simon Iskariot ɔbi iso. Alasɔ atoa sɔ ɔɖe maturi iweo-inyɔ ndɛ̃ ɔwɛ̃ ne, ɔ̃ nto ɔ̃aɖi wũ ɔtã ne.