12
Maria Ɔsɔla Yesu Nnɔĩ I Betania.
Gɔ iɔkuti ayi akuɔ fiɛ maaɖe Kukpi Ɔtakuwara Bo Iyi ne, Yesu ɔkɛlɛ Betania i Lazaro gɔ ɔtara ɔbɔrɛgu i makpise ame aɖe. Mawa kutsuɛ aɖera i mmɔ matã wũ. Marta loɖe ngɔ losia ma aɖera i ɔpɔrɔ̃ iso fiɛ Lazaro ɔ̃ wũ ɔwe i mma losɛ i ɔpɔrɔ̃ iti ndɛ̃. Maria ɔfedza nnɔĩ kɔrɔ̃kɔrɔ̃ miwɛ̃ mɛ lofɔ kuɣa gbaã ibui ɔfere Yesu i ngba fiɛ ka ɔsu ɔ̃ iti siwɛrɛ̃ ɔnukutu me. Nnɔĩ ɔfiã ɔfɔ iyo ame ɔɖuɖu.
Ɔ̃ marasuãdze ɔwɛ̃ gɔ nɖe Yuda Iskariot gɔ loaɖi Yesu ɔtã ɔɣɛ sɔ, “Be ɔso fiɛ maibarɔdɛ̃ nnɔĩ mɛgbe sikãfudza abi alafa atɛ masu sikã matã mawɛrɛba?” Ɔɣɛ nnɛgbe iiɖe sɔ mawɛrɛba ara nsɛ aɖo wũ kayiri, ɣɛɛ yukukpe ɔɖe ɔso. Ɔ̃ nto sikã kakotoi, ne ɔso ɔsɛ ɔyu nnɛ mpia i kame.
Ɣɛɛ Yesu ɔɣere ma sɔ, “Minyua wũ, mitã wũ ɔledza me ɔtã wũ ibiarayi. Mawɛrɛba to maawe i mi kɔrɛ ɔwi biara, ɣɛɛ mme ne, loito loawe i mi kɔrɛ ɔwi biara.”
Ma Yudase Ɔsɛ Iti Ame Nyanyarĩa I Lazaro Iso.
Ma Yudase gbodzoo ɔnɔ sɔ Yesu pia i Betania, ne ɔso masiai wũ kama maba mmɔ. Iiɖe Yesu ɔnɔwɛ̃ ɔso fiɛ maba, ɣɛɛ si maba maanya Lazaro gɔ ɔtara ɔbɔrɛgu i makpise ame ana. 10 Ne ɔso masɔrɛdze makpakpa ɔsɛ iti ame sɔ maaɖoe Lazaro ɔ̃ wũ, 11 alasɔ ɔ̃ ɔso i ma Yudase gbodzoo to makpese ma i kama mafɔ Yesu maɖe.
Yesu Ɔkɛlɛ Yerusalem Lɛ Igara Awe.
12 Gɔ kaɖe ɔsɛ̃ ne, maturi gbodzoo ma loba Kukpi Ɔtakuwara Bo Iyi kaɖekɔ̃ ɔnɔ sɔ Yesu to ɔba Yerusalem. 13 Ne ɔso masu sikɛ mato fiɛ mabɔrɛ sɔ maasarɛgu wũ. Mato mafa kayiɖu sɔ,
“Hosiana!
Maale ngɔ nto ɔba i Bosate iyere ame!
Maale Israel Igara!”
14 Yesu ɔna ɔfirimu ɔsi i iso lɛ kumɛgɔ i Ɔko Sekelea ɔɣɛ sɔ,
15 “Zion Ɔmagɛ̃, daanigã!
Ɔɔnya fɔ Igara nto ɔba, ɔsi i ɔfirimu ibi iso!”
16 Yesu marasuãdze iinɔ ira nɛgbe karɔ̃ ku ɔwi gɔmɔ ame, ɣɛɛ ɔwi gɔ ɔ̃ɔta ɔbɔrɛ i makpise ame ɔkɛlɛ ikpawaĩ ame ne, manyigi sɔ Ɔko Sekelea ɔɣɛ ngbɔ, fiɛ mabara ngbɔ matã wũ ana.
17 Mma lowe i Yesu kɔrɛ ku ɔwi gɔ ɔkpere Lazaro ɔbɔrɛgu i ikpibiɔ ame fiɛ ɔtara wũ ɔbɔrɛgu i makpise ame ɔsɛ maaɣɛ nnɛ loba. 18 Nnɛgbe ɔso i maturi gbodzoo mamɔ ɔsarɛgu wũ ne, alasɔ manɔ iwawãra nɛ ɔbara i ngbe. 19 Ne ma Farisise to maɣere so sɔ, “Minya sɔ boito bona kayakpa ɖuɖuuɖu? Kayiiso maturi ɔɖuɖu ka masiai wũ!”
Ma Helase Mawɛ̃ Ɔbie Yesu.
20 Ma Helase mawɛ̃ pia i mma loba masɔrɛ Ɣaa i iyi kaɖekɔ̃ i Yerusalem ame. 21 Maba maaɣere Filipo gɔ lobɔrɛ i Betsaida i Galilea sɔ, “Tete, boto bobie sɔ boanya Yesu.” 22 Filipo ɔsɛ ɔ̃aɣere Andrea fiɛ ma inyɔɔ ka masɛ maaɣere Yesu.
23 Yesu ɔɣere ma sɔ, “Ɔwi ɔɔɣo gɔ maapia Ɔturi Awune Ɔbi kuwarɛ siare. 24 Gbaã loto loɣere mi sɔ si ititabi iibo i karɔ̃ ame iburi ne, ne ɔnɔwɛ̃ saã kere iɖe mpia, ɣɛɛ si iburi ne, isɛ ipia abi gbodzoo. 25 Ngɔ nsɛ ɔɖɔɛ ɔ̃ ngbã ne, ɔto ɔ̃ayura me, ɣɛɛ ngɔ lotsiri ɔ̃ ngbã i kayi gagbe ame ne, ɔkɔla me ɔtã ngbã mɛ loibaro minya. 26 Ɔbiara gɔ nto ɔbie sɔ ɔ̃asumu me ne, ɔsiai me si wũ maɖabo aawegu me i ngbegɔ lopia. Tete to ɔ̃awarɛ ɔbiara gɔ nsɛ ɔsumu me.
Yesu Ɔɣɛ Ɔ̃ Kukpi Iso Itɔ̃me.
27 “Kiniɔ ne, loto lomararã so i wũ ɔtu ame, fiɛ loiɣe nnɛ loaɣɛ. Ɔɣɛ si loɣɛ sɔ, ‘Tete, ɖi me bɔrɛgu i inyɛwe ɔwi gɔgbe ame’? Ooɣo, ala ɔwi gɔgbe ɔso fiɛ loba kayi ne. 28 Tete, kɔlɛ fɔ iyere kato!”
Ne silɔ ɔɖe ika sibɔrɛgu i kato sɔ, “Loɔkɔlɛ wũ iyere kato koko, fiɛ loto loaledza ibara ana.”
29 Maturi gbodzoo ma nɣɛ i ɔ̃ kɔrɛ ɔnɔ silɔ, ne ma mawɛ̃ to maɣɛ sɔ kado loɖu. Mawɛ̃ ana sɔ, “Ɣaa kpabo loɖegu wũ ika.”
30 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Iiɖe wũ ɔso fiɛ silɔ ɔɖe ika, ɣɛɛ mi ɔso.
31 “Ɔwi ɔɔɣo gɔ maaɣɛgu kayiiso maturi atɔ̃me, fiɛ maaturi ngɔ nto ɔɖe kayiiso iso iyara. 32 Fiɛ si maɔkɔlɛ me kato i kayiiso ne, loaboregu maturi ɔɖuɖu lopia so.” 33 Yesu ɔɣɛ nnɛgbe ɔte kukpi gɔ igbã ɔ̃akpi.
34 Ne maturi gbodzoo mamɔ to maɣere wũ sɔ, “I bo Ɔko Sekelea ame ne, matsɛrɛ mapia sɔ Kristo iibakpi ɔnya, ne ɔso be ɔso fiɛ ato aɣɛ sɔ maakɔlɛ Ɔturi Awune Ɔbi kato? Nna nɖe Ɔturi Awune Ɔbi gɔgbe?”
35 Ne Yesu ɔɣere ma sɔ, “Ɔkaniɛ to ɔ̃awe i mi kɔrɛ ɔwi kɛkɛĩ, ne ɔso misɛ i ɔkaniɛ ame si idududu iibafu mi iso. Alasɔ ngɔ nsɛ ɔsɛ i idududu ame iisɛ ɔtsue ngbegɔ ɔsɛ. 36 Ne ɔso mifɔ ɔkaniɛ miɖe gɔ ɔpia i mi kɔrɛ si miaɖe ikpawaĩ ame maturi.”
Gɔ Yesu ɔɣere ma ara wagbe ɔro ne, ɔrui ɔsɛ ɔ̃akɔla so.
Ma Yudase Ɔte Sɔ Maifɔ Yesu Maɖe.
37 Atoa sɔ Yesu ɔbara awawãra wagbe ɔɖuɖu i ma ndɛ̃ ne, maifɔ wũ maɖe.
38 Ɣɛɛ iba ngbɔ sɔ nnɛ i Ɣaa Kanyaɖidze Yesaya ɔtsɛrɛ ɔsɛ aaba i ne ame sɔ,
“Bosate, nna lofɔ bo itɔ̃me nɛ boɣɛ ɔɖe?
Fiɛ mabe ndɛ̃ iɖe ɔɖi ɔ̃ ɔle ɔte?”
39 Ne ɔso maiwo ɔfɔ ɔɖe alasɔ Yesaya ɔtsɛrɛ ana sɔ,
40 “Ɣaa ɔbiɛ ma anɔmi fiɛ ɔtã maba atsue ɔle.
Sɔ ma anɔmi iibanya, fiɛ ma adzuni ana iibanɔ ara karɔ̃,
‘Fiɛ maafiniki maba wũ kɔrɛ fiɛ loasa ma.’ Ngbɔ i Ɣaa ɔɣɛ ne.”
41 Yesaya ɔɣɛ ngbɔ alasɔ ɔnya Yesu ikpawaĩ fiɛ ɔɖe ika i ɔ̃ iso.
42 Atoa sɔ ise kumɛgɔgbe ne, ma Yudase makpakpa gbodzoo ɔfɔ Yesu maɖe, ɣɛɛ gɔ mato manigã ma Farisise ɔso ne, maisɛ maɖe ika i ne iso kpawee sɔ maaba maasa ma maɖi i kasarɛkɔ̃. 43 Alasɔ masɛ maɖɔɛ maturi ile maɖo Ɣaa ile.
Yesu Atɔ̃me Lotã Maturi Ipɔ.
44 Yesu ɔla kulu teteree ɔɣɛ sɔ, “Ngɔ lofɔ me ɔɖe ne, iiɖe wũ ɔnɔwɛ̃ iɖe ɔfɔ, ɣɛɛ bo gu ngɔ lopia me katɔ̃me iɖe ɔfɔ. 45 Ɔbiara gɔ lonya me ana ne, ɔ̃ɔnya ngɔ lopia me katɔ̃me. 46 Loba kayi ame lɛ ikpawaĩ awe, sɔ ɔbiara gɔ lofɔ me ɔɖe iisibawe i idududu ame.
47 “Si ɔrere ɔnɔ wũ itɔ̃me fiɛ ɔ̃ibara i ne iso ne, loibaɣɛgu wũ atɔ̃me. Loiba loɣɛgu kayiiso atɔ̃me, ɣɛɛ loba lotã kã iɖi. 48 Ngɔ losɛ̃ me fiɛ ɔ̃ifɔ wũ itɔ̃me ne, ɔba ngɔ loaɣɛgu wũ atɔ̃me. Wũ ara wa lote loaɣɛgu wũ atɔ̃me ku iyi tsɔra. 49 Alasɔ loiɖe ika i mme mɔmɔ ɔle ame, ɣɛɛ Tete gɔ lopia me katɔ̃me lotã me ɔle sɔ loɖe ika loɣɛ nnɛ loaɣɛ. 50 Loɣe sɔ ɔ̃ itɔ̃me sɛ itã ngbã mɛ nna katui. Ne ɔso nnɛ losɛ loɣɛ ne, ne nɖe nnɛ i Tete ɔɣere me sɔ loɣɛ ne.”