7
Ara Ite Isegu I Kuyiri Iso.
I ɔko gɔ mitsɛrɛ me atɔ̃me iso ne, lobie sɔ loɣere mi sɔ si ɔrɛrɛ̃ ɔrere pia gɔ ɔ̃ito ɔbie sɔ ɔ̃ayiri ɔrɔ̃go ne, ɔbara isɛɛ. Ɣɛɛ kumɛgɔ i asɔrɔ̃ra ɔɣede ɔso ne, ikote sɔ ɔrɛrɛ̃ biara si ɔwe ɔ̃ ɔre. Ɔrɔ̃go biara ana si ɔwe ɔ̃ ɔrã. Iikote sɔ ɔrɛrɛ̃ aasɛ̃ sɔ ɔ̃ito ɔtã ɔ̃ ɔre sirɛ. Ngbɔ ame iikote sɔ ɔrɔ̃go ana aasɛ̃ sɔ ɔ̃ito ɔtã ɔ̃ ɔrã sirɛ ne. Mabara matã so kumɛgɔ iakote ma ɔbiara. Alasɔ ɔrɔ̃go siturina iiɖe ɔ̃ mɔmɔ ɔnɔwɛ̃ sire. Ɣɛɛ ɔ̃ ɔrã ana sire siɖe. Ngbɔ ame i ɔrɛrɛ̃ siturina ana iiɖe ɔ̃ ɔnɔwɛ̃ sire ne. Ɔ̃ ɔre ana ba ɔle i sɛ̃ iso. Midaasɛ̃ sɔ miito mitã so sirɛ iɖo ɔwi gɔ miɖi misɛ sɔ miakparama kayi. Fiɛ si ayi wa misɛ sɔ miakparama kayi mmɔ ɔɔro ne, mikpese misɛ lɛ kumɛgɔ misi. Si mibara ngbɔ ne, Ɔbosam iibana ɔri i mi iso ɔla mi ɔnyɔ gɔ miisɛ miwo ɔɖe so iso. Nnɛgbe iso ne, iiɖe mmara miɖe loto lotã mi, ɣɛɛ ɔka loto mi. Gbaã ne, tee ibua ilɛ si mi ɔbiara se lɛ me. Ɣɛɛ ne, ɔbiara ku nnɛ i Ɣaa ɔtã wũ. Ɔwɛ̃ ba karatã kawɛ̃, ɔmama ba kamama.
Mma loiyiri marã gu mare gu makuɛdze ne, lobie sɔ loɣere mi sɔ ialɛgu mi iɖo si miiyiri marã gu mare fiɛ mise lɛ kumɛgɔ lose. Ɣɛɛ si miibawo so ɔɖe iso ne, miyiri marã gu marɔ̃go si minyua ɔtsue ala mi ɔrakolo ɔso.
10 Marã gu mare ne, mmara mɛ loto lotã ma ne, iiɖe wũ mɔmɔ mire miɖe, ɣɛɛ Bosate mire miɖe. Iikote sɔ ɔrɔ̃go aasɛ̃ kurã. 11 Ɣɛɛ si ɔsɛ̃ kurã ne, ɔsɛ ɔ̃ ɔnɔwɛ̃ ɣee ɔkpese ɔ̃abara mawɛ̃ gu ɔ̃ ɔrã. Ngbɔ ame i ɔrɛrɛ̃ kuwɛ̃ si ɔdaasɛ̃ ɔ̃ ɔre ne.
12 Ara tsɔra wagbe ne, mme ka nto loɣere mi, iiɖe Bosate mmara miɖe. Si fɔɖedze rɛrɛ̃ yiri ɔrɔ̃go gɔ loiɖe fɔɖedze fiɛ ɔrɔ̃go ɔnɔ karɔ̃ sɔ ɔ̃asɛ i kurã iyo ne, ɔrɛrɛ̃ si ɔdaasɛ̃ wũ. 13 Ngbɔ ame si ɔrɔ̃go fɔɖedze yiri ɔrɛrɛ̃ gɔ loiɖe fɔɖedze fiɛ ɔrɛrɛ̃ iibie sɔ ɔ̃asɛ̃ ɔ̃ ɔre ne, ɔrɔ̃go si ɔdaasɛ̃ wũ. 14 Alasɔ ɔrɛrɛ̃ gɔ loifɔ ɔɖe ne, Ɣaa to ɔ̃asekelera wũ iki i ɔ̃ ɔre gɔ nɖe fɔɖedze iso. Ngbɔ ame i Ɣaa to ɔ̃abara ɔrɔ̃go gɔ loifɔ ɔɖe sekelee ala ɔ̃ ɔrã gɔ lofɔ ɔɖe ɔso ne. Si iiɖe ngbɔ ne, ma mabi iito maase sekelee. Ɣɛɛ lɛ kumɛgɔ miɣe ne, Ɣaa sɛ ɔbara mabi Sekelee.
15 Ɣɛɛ si ngɔ loiɖe fɔɖedze to ɔbie sɔ ɔ̃asɛ̃ fɔɖedze ne, ɔ̃awo ɔrui faa. I ɔri gɔgbe igbã iso ne, ɔrɔ̃go fɔɖedze ɣee ɔrɛrɛ̃ fɔɖedze ba ɔri ɔ̃abara nnɛ ɔɖɔɛ. Ɣaa ɔkpere bo sɔ bowe i isobuɛ ame. 16 Fɔ ɔrɔ̃go gɔ fɔ nɖe fɔɖedze ne, iawo ɔki i fɔ iso sɔ aaɖi fɔ ɔrã gɔ loiɖe fɔɖedze. Ngbɔ ame i fɔ ɔrɛrɛ̃ ana ne, iawo ɔɖe sɔ fɔ iso iaki i fɔ ɔre aana iɖi.
Ngbã Mɛ Igbã I Bosate Ɔbie Sɔ Bosɛ.
17 Nnɛ nsɛ lote i mafɔɖedze ɔɖuɖu ndɛ̃ nɖe sɔ, ɔbiara si ɔsɛ ngbã lɛ kumɛgɔ i Bosate ɔsɛ fiɛ si ɔse lɛ kumɛgɔ ɔse fiɛ Ɣaa ɔkpere wũ. 18 Si ɔɔtu sirɛrɛ̃ fiɛ Ɣaa ɔkpere-ɔ ne, fɔ ne ngbɔ. Si aitu sirɛrɛ̃ fiɛ Ɣaa ɔkpere-ɔ ana ne, daaɣɛ sɔ aatu sirɛrɛ̃. 19 Alasɔ si atu sirɛrɛ̃ ɣee aitu ne, nnɛmɔ iito kuira. Ɣɛɛ kumɛgɔ amɔɛ̃ nnɛ i Ɣaa ɔɣere bo ato nɖe nnɛ lonya iɖo. 20 Ne ɔso mi ɔbiara si ɔse kumɛgɔ ɔse fiɛ Ɣaa ɔkpere wũ. 21 Si ɔsande aɖe atã ɔturi fiɛ Ɣaa ɔkpere-ɔ ne, idaaɖa-ɔ. Ɣɛɛ si ɔri pia sɔ aawo isɛguso ɔfɔ ne, bara ne karabara. 22 Si ɔsande aɖe fiɛ Bosate ɔkpere-ɔ ne, ka aɖe ngɔ mba iwarã i Ɣaa ame. Ngɔ ana nsigu so fiɛ Bosate ɔkpere wũ ne, ɔ̃ wũ ɔ̃ɔkpese Bosate ɔsande. 23 Kuso siare i Ɣaa ɔtã i mi iti ne ɔso midaakpesera so maturi masande. 24 Manyii, mi ɔbiara si ɔse kumɛgɔ ɔse fiɛ Ɣaa ɔkpere wũ.
Mi Adzuni Si Asia I Bosate Karabara Iso.
25 I nnɛ mi karɛ i mma loiyiri marã gu mare iso ne, loifɔ mmara kumiwɛ̃ lobɔrɛgu i Bosate kɔrɛ. Ɣɛɛ i Bosate nnyainyɔ nɛ nsia me iso ne, wũ adzuni ngbe ne fiɛ miawo wã ɔsiai. 26 Wũ adzuni kanya ne, kumɛgɔ i kayi to kawe ɔle ne, lofɔ loɖe sɔ ilɛ sɔ ɔrɛrɛ̃ aasɛ sɔ ɔ̃iyiri ɔrɔ̃go. 27 Si ayiri ɔrɔ̃go ne, daaɣɛ sɔ ato asɛ̃ wũ. Si aiyiri ana ne, daaɣɛ sɔ aabie ɔrɔ̃go ayiri. 28 Ɣɛɛ si ayiri ɔrɔ̃go ne, aibara ikpi. Si ɔbitɛ gɔ loiyiri kurã ɔsɛ ɔ̃ayiri kurã ne, ɔ̃ibara ikpi kuiwɛ̃. Ɣɛɛ lobie sɔ loɖi mi i inyɛwe nɛ mpia i kuyiri ame.
29 Nnɛ nto loɣere mi nɖe sɔ, ɔwi gɔ boba iisisi. Ita i kiniɔ ne, mi ma nyiri marɔ̃go si misɛ lɛ mma loiyiri awe. 30 Mma nto mabiɛ ana si masɛ lɛ mma i kuira iito. Mma nto mama ne, masɛ lɛ mma loito mana isoɣɔ. Mma nto maɣa ara ne, mabara lɛ ara wa maɣa iiɖe ma mɔmɔ are. 31 Mma nto mabie kayi gagbe karana ɔɖuɖu sɔ kakpese ma kare si madaasu ma ɔriinyɔ masia i karana iso. Alasɔ kayi gagbe karana iibase ɖaa i ɔwi gɔ nto ɔba ame.
32 Loito lobie sɔ mimararã so i kuira iso. Alasɔ ɔrɛrɛ̃ gɔ loiyiri ɔrɔ̃go sɛ ɔsu ɔ̃ adzuni ɔsia i Bosate karabara iso fiɛ ɔsɛ ɔbie sɔ ɔ̃abo wũ anɔ. 33 Ɣɛɛ ngɔ nyiri ɔrɔ̃go ne, ɔ̃ adzuni sɛ asia i kayiiso ara iso. Ɔsɛ ɔbie sɔ ɔ̃abara nnɛ loaɣɔ ɔ̃ ɔre kayiri. 34 Ne ɔso ne, ɔsɛ ɔwe i ara ka anyɔ ndɛ̃. Ngbɔ ame i ɔbitɛ gɔ loiyiri kurã ne, ɔsɛ ɔsu ɔ̃ adzuni ɔsia i Ɣaa karabara iso, ɔ̃ siwarã gu sosina ɔɖuɖu. Ɣɛɛ ɔrɔ̃go gɔ nyiri kurã ne, ɔsɛ ɔsu ɔ̃ adzuni ɔsia i kayiiso ara iso, alasɔ ɔsɛ ɔbie sɔ ɔ̃abo ɔ̃ ɔrã anɔ. 35 Lobie sɔ loabuai mi ɔso nto loɣɛ ara wagbe. Loito lobie sɔ lonyi mi ku mmara kumiwɛ̃. Misɛ ngbã i ɔri tɔrɔrɔa iso si miawo so ɔsu ɔtã Ɣaa pelepele ku mi situ ɔɖuɖu.
36 Si ɔrɛrɛ̃ ɔrere ɔɔkarɛ ɔrɔ̃go fiɛ ɔnya sɔ ɔ̃ibawo ɔɖe so iso lɛ kumɛgɔ ɔbu ne, mayiri so faa. Maibara ikpi. 37 Ɣɛɛ ɔrɛrɛ̃ gɔ i kuira iito iɖaa fiɛ ɔnyɔ sɔ ɔ̃awo ɔɖe so iso ne, ɔ̃awo ɔsɛ sɔ ɔ̃ito ɔyiri ɔrɔ̃go. Ɔrɛrɛ̃ gɔgbe ana ɔbara isɛɛ. 38 Ne ɔso ɔrɛrɛ̃ gɔ loyiri ɔrɔ̃go ne, ɔbara isɛɛ. Ɣɛɛ ngɔ loiyiri ɔrɔ̃go ɔbara isɛɛ ɔɖo.
39 Ɔrɔ̃go gɔ nyiri kurã ne, ɔna ɔri ɔyiri kurã mama ku ɔwi gɔ i ɔ̃ ɔrã kuere si ngbã. Si ɔ̃ ɔrã gɔmɔ ɔkpi ne, ɔ̃awo kurã mama ɔyiri si ɔbie. Ɣɛɛ ɔrɛrɛ̃ gɔ ɔ̃ayiri si ɔɖe fɔɖedze. 40 Ɣɛɛ i wũ adzuni kanya ne, si ɔsɛ ɔ̃isiyiri kurã ne, ngbã aawe wũ ɔmɛrɛ̃ miɖo. Wũ adzuni aɖe ngbe, ɣɛɛ lofɔ loɖe sɔ Ɣaa Siwarã pia i wũ ame mme wũ.